Breza br. 12

 

Embed or link this publication

Description

Školski list učenika i učitelja OŠ Slavka Kolara Hercegovac

Popular Pages


p. 1



[close]

p. 2

IMPRESUM Izdavač: Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac Za izdavača: Vera Obrovac, ravnateljica Uredništvo: Vera Obrovac, Blaženka Šantalab, Barbara Evaj, Nikolina Zadravec, Diana Lacković, Romana Bukač Šegavac i Zdravko Damjanović Adresa uredništva: Braće Petr 2 43284 Hercegovac E-mail: os-hercegovac-001@skole.htnet.hr Odgovorna urednica: Vera Obrovac, ravnateljica Lektura i korektura: Barbara Evaj, učiteljica hrvatskog jezika Računalna obrada i grafička urednica: Blaženka Šantalab, učiteljica informatike Naslovnica: Zdravko Damjanović, prof. likovne kulture Radovi na naslovnici: Robert Miško Beki i Lorena Klarić, 7. razred Tisak: Amanita d.o.o. Bjelovar Naklada: 100 primjeraka Breza

[close]

p. 3

Osnovna škola u Hercegovcu već više od 160 godina odgaja i obrazuje djecu i mladež. Mnogi od nas bili su njeni đaci. Pamtimo različita vremena, mnoštvo promjena i sjećamo se lijepih uspomena iz đačkih klupa. Tako će i ova 2012./2013. školska godina ostati zapamćena po događajima i aktivnostima koje nam pomažu i dalje izgrađivati našu prepoznatljivost. Slijedeći svoj put, provodili smo brojne projekte i tako program i izložbu učeničkih proizvoda. Zanimljivi i atraktivni bili su sportski susreti učenika i učitelja. Najsvečaniji dio, bilo je podizanje Zelene zastave s porukom svima koliko je važno čuvati Zemljina prirodna bogatstva. Lijepo je znati da smo svjesni koliko je potrebna stalna briga o našem planetu, o recikliranju otpada, štednji energije i vode. obogatili spoznaje naših učenika. Suradnički odnosi, međusobno uvažavanje i optimizam doprinijeli su da i ove školske godine našim postignućima dodamo nešto novo. Svakodnevno se susrećemo s teškoćama u financiranju naše djelatnosti, kroz projekte osiguravamo dodatna financijska sredstva, iskreno se nadamo da će naša država što prije izaći iz gospodarske krize. Tako bismo svi, ne samo mi u OŠ Slavka Kolara Hercegovac, lakše i bez opterećenja ostvarivali planirane zadaće. Da zaista želimo raditi, pomagati i dijeliti svoje znanje i umijeća, pokazao je projekt „Informacijsko i informatičko opismenjavanje starijih“. Ostvaren je volontiranjem učenika, učitelja i stručnih suradnika. Roditelji i mještani, koji su sudjelovali u edukaciji, oduševljeno su pohvalili naše volontere i školu. Sportski susreti Zbog teške gospodarske situacije ove školske godine suradnja s OŠ Martinci u Mađarskoj ostvarena je dopisivanjem i telefonskim kontaktima. Do narednih susreta ostaje nam spoznaja da smo proteklih 15 godina s našim sunarodnjacima izmijenili brojna iskustva, upoznali nove prijatelje i mjesta, doprinijeli njegovanju hrvatskoga jezika i kulturne baštine. Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala članica Europske unije. Time će škola imati još važniju ulogu u očuvanju jezika i kulture našeg naroda. I mi ćemo biti jedan od čimbenika koji će brinuti o hrvatskom identitetu. Da smo tome dorasli, govori ova Breza. Kao EKO-škola od 2005. godine obnovili smo status četvrti puta, sada imamo srebrnu plaketu. Projektni dan i Dan škole proslavili smo 21. svibnja 2013. Toga dana kod nas je posebno svečano. Roditeljima i gostima nastojimo pokazati najznačajniji dio stvaralaštva kroz bogat kulturno-umjetnički Breza Podizanje Zelene zastave Čestitam i zahvaljujem svima koji su doprinijeli da i ovaj broj izađe iz tiska, zaista sam ponosna na naše učenike i njihovo stvaralaštvo. Ravnateljica: Vera Obrovac Nastup zbora

[close]

p. 4

Na natječaj Zaklade za razvoj civilnoga društva "Otisak srca" za najbolju volontersku inicijativu u lokalnoj zajednici javila se i naša škola. Naša volonterska akcija „Informatičko i informacijsko opismenjavanje starijih“ prepoznata je kao vrijedna te smo 22. studenoga 2012. pozvani na dodjelu nagrade u Muzej Mimara u Zagrebu. Uručena nam je nagrada koja uključuje novčani dio od 10.000,00 kuna za provedbu nagrađene inicijative te plaketu "Otisak srca". Volontersku inicijativu Informatičko i informacijsko opismenjavanje starijih činile su radionice kojima smo roditelje i sve zainteresirane mještane podučili osnovnom radu na računalu, ali i korištenju i pretraživanju informacija i dopisivanju, naručivanju i kupovini putem interneta. Novčanim dijelom nagrade kupili smo pet novih računala za potrebe provedbe radionica. Radionicu su vodili učenici volonteri: Domagoj Bašljan, Luka Kramarić, Leon Kuserbanj, Ivan Čavlović, Bruno Varga, Marko Čavlović, Lucija Marenić, Magdalena Oršić pod vodstvom učitelja volontera: Kristine Smiljić, Barbare Evaj, Blaženke Šantalab i Juraja Markovića, a bile su organizirane u dva dijela (1. dio je obuhvaćao informatičko opismenjavanje – osnove rada na računalu, a 2. dio informacijsko opismenjavanje – korištenje interneta). Radionice su održane u siječnju, veljači i travnju. Na kraju svake radionice najviše smo se obradovali pozitivnim komentarima polaznika: „Odlični ste, samo tako nastavite“, „Kad bi barem bilo još ovakvih akcija“, „Svaka pohvala, samo tako dalje“, „Čista petica“ , čime su se uloženi trud i vrijeme još više isplatili. Blaženka Šantalab, voditeljica projekta Prva volonterska radionica Ove školske godine, kao i prošle, odlučili smo sudjelovati u akciji Sigurniji Internet za djecu i mlade, no akciju smo proširili i pretvorili u školski projekt. Ciljevi našeg projekta bili su obrazovati učenike o sigurnijem internetu, elektroničkom nasilju, online pravima i odgovornostima. U svakom razrednom odjelu predmetne nastave, kao i u 3. i 4. razredu razredne nastave, učiteljica informatike i pedagog škole održali su radionice, a učenici 7. -ih razreda naučili su, uz pomoć knjižničarke i učiteljice hrvatskoga jezika, kako pravilno citirati, preuzimati sadržaje s interneta ne kršeći pri tome autorska prava. Trideset učeničkih radova poslano je na multimedijalnu izložbu koju organiziraju Suradnici u učenju (zajednica učitelja), koji su ujedno i glavni organizatori ove kampanje. Nekoliko učenika nagrađeno je za svoje radove. To su: Bruno Varga, Ana Stepić i Katarina Šturlić, 7. razred, Lucija Marenić, Magdalena Oršić i Dorotea Đuroković, 8. razred. Učenici su dobili prigodne poklone, a škola diplomu za sudjelovanje u akciji. Sve učeničke radove, fotografije s predavanja i radionica objavili smo na web stranici škole kao posebnu kategoriju kako bi cijelo vrijeme bila podsjetnik na ciljeve ovog projekta i usmjerila na dobre, a upozorila na loše strane interneta. Nagrađeni učenici za radove Sigurniji internet Blaženka Šantalab, učiteljica informatike Breza Predstavljanje projekta Dickens 2012.

[close]

p. 5

Dickens 2012. međunarodna je proslava u čast životu i djelu Charlesa Dickensa, jednog od najvećih engleskih književnika, u kojoj je sudjelovala i naša škola. Projekt je to kojim su institucije i organizacije iz cijelog svijeta različitim aktivnostima nastojale obilježiti ovu vrlo posebnu obljetnicu – 200 godina od rođenja Charlesa Dickensa. Zbog njegovog značaja u povijesti, književnosti i umjetnosti, odlučili smo saznati i naučiti više o toj jedinstvenoj osobi. Početkom listopada dogovorili smo da će projekt predstaviti Mali knjižničari (život i djela Charlesa Dickensa) te da ćemo ga realizirati kroz predmete: Povijest (prilike u Engleskoj u 19. st.), Vjeronauk (život djece u 19. st. - siročad), Hrvatski jezik (lektira Oliver Twist), Engleski jezik (igrokaz na engleskom jeziku; scena iz Olivera Twista) i Glazbenu kulturu (pjesma Christmas carol). Predstavljanje rezultata istraživačkog rada s učenicima za više razrede imali smo posljednjeg dana nastave u prvom polugodištu, 21. prosinca 2012. Nakon predstavljanja prikazan je film Božićna priča redatelja Roberta Zemeckisa iz 8669. godine nastao po priči Charlesa Dickensa. Kristina Smiljić i Barbara Evaj, voditeljice škole za djecu Afrike kako bi i ona imala mogućnost normalnog obrazovanja. Projekt je predstavljen učenicima u listopadu na satovima razrednika kada se dogovorilo o aktivnostima koje će se provoditi. Svaki razredni odjel dobio je pristigle materijale. Svi su sklopili svoje kasice-školice i organizirali razrednu štednju. Prve aktivnosti sastojale su se u izradi raznih ukrasa za božićni sajam. Bilo je tu adventskih vijenaca, ukrasa za vrata, figurica za bor, lampiona, slika napravljenih salvetnom tehnikom, ukrasnih ukosnica, broševa, straničnika, kalendara. Pojedini razredni odjeli su prikupljali plastične boce i naknadu od zamjene stavljali u kasice. Roditelji su upoznati s projektom u prosincu na zajedničkom roditeljskom sastanku i oni su se uključili u projekt. Na ulazu u školu uredili smo veliki pano materijalima o Africi i postavili kasicu pa su i posjetitelji dali svoj doprinos. U lipnju smo zbrojili sve prikupljeno i uplaćeno i dobili iznos od 3.470,00 kuna, čime smo osigurali školovanje za trinaestoro djece u Etiopiji u jednoj godini. Ovim projektom nastojali smo, osim prikupljanja sredstava, kod naše djece razvijati humanost, međusobnu i međunarodnu solidarnost, suosjećanje i empatiju koje je naočigled sve manje u ovom današnjem materijalističkom i užurbanom svijetu. Barbara Evaj, voditeljica projekta Radionica krasopisa u PŠ Ladislav Mjesec rujan u Područnom odjelu u Ladislavu bio je u znaku pismenosti. Učiteljice Iva i Maja su sa svojim učenicima provele projekt Pismeni danas za bolje sutra kako bi upozorile na važnost pismenosti u suvremenom svijetu, upoznale učenike s vrstama pismenosti, ali i istaknule da, unatoč visoko razvijenoj tehnologiji, još uvijek u svijetu ima velik broj nepismenih ljudi. Na kraju projekta, u suradnji sa školskom knjižničarkom, provedena je radionica krasopisa. Učenici su se okušali u pisanju guščjim perom, drvcem i tušem. Stekli su iskustvo i osjećaj o tome kako je bilo pisati prije izuma grafitnih i kemijskih olovaka, koliko je trebalo pažljivosti i strpljivosti u radu. Barbara Evaj, knjižničarka Prodaja božićnih ukrasa za Afriku Od ove školske godine i naša škola je dio UNICEF-ovog projekta Škole za Afriku koji se intenzivno provodi već četvrtu godinu, a kojim se nastoji pomoći izgraditi i opremiti Breza

[close]

p. 6

Na manifestaciji Noć knjige 2013. (jedna od mnogobrojnih aktivnosti kojom se nastoji promicati čitanje) objavljeni su rezultati istraživanja o čitanju i kupovanju knjiga u Republici Hrvatskoj provedenom u prosincu 2011. Podaci o navikama čitanja među građanima RH su poražavajući. Od 1000 ispitanika njih 52% je izjavilo da u posljednjih godinu dana nije pročitalo ni jednu knjigu, a čak 46% je izjavilo da im knjige ne trebaju niti ih zanimaju!!! U Njemačkoj je slično istraživanje navika čitanja pokazalo da čak 72% građana pročita barem jednu knjigu mjesečno!! Stoga se u školama i knjižnicama redovito organiziraju aktivnosti kojima se potiče čitanje među djecom, pa već i od najranije dobi (najnovija je Kampanja Čitaj mi! u koju su se zajedno uključile naša školska knjižnica i Hrvatska knjižnica Općine Hercegovac) kako bi im se trajno usadila svijest o potrebi čitanja i kako bi istinski zavoljeli knjige. Iako se govori da današnja djeca čitaju sve manje, naročito što su starija, mi se možemo pohvaliti vrijednim čitačima u našoj školskoj knjižnici. Najboljim čitačima 2012./2013. proglašeni su, i za svoj trud nagrađeni, Ines Marinković, učenica 1. razreda i Petar Vlček, učenik 7. a razreda, koji su u prosjeku pročitali po 3 knjige, odnosno 9 slikovnica mjesečno. TOP 5 ČITAČA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI RAZREDNA NASTAVA 1. Ines Marinković , 1. r.– 84 2. Dragica Cindrić, 1. r. – 35 3. Karla Vlahović, 4. r. – 27 4. Ivana Šlegl , 2. r.– 23 5. Izabela Jindra, 2. r. - 23 PREDMETNA NASTAVA 1. Petar Vlček, 7. a – 28 2. Lucija Marenić, 8. r. - 18 3. Katarina Šturlić, 7. b - 17 4. Lucija Vuksanović, 6. r. – 14 5. Matea Klarić, 8. r. - 14 Barbara Evaj, knjižničarka Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama (26. lipnja 2013.) radna grupa sastavljena od nekolicine pedagoga osnovnih i srednjih škola Bjelovarsko-bilogorske županije održala je stručni skup u velikoj vijećnici Županije. Na stručnom skupu predstavljeno je istraživanje koje je obuhvatilo 12 srednjih i 25 osnovnih škola. Istraživanjem je obuhvaćena i naša škola, učenici 5. i 8. razreda. Podaci istraživanja su vrlo zabrinjavajući. Ako od provedenog istraživanja sastavimo zamišljeni razred od 30 Pozitivno je to što većina navodi da ipak voli ići u školu, da su zadovoljni odnosima s nastavnicima i drugim učenicima u razredu te da poštuju i cijene svoje nastavnike, a u slučaju problema većina bi se prvo obratila roditeljima. učenika, možemo jasno vidjeti njihova iskustva: S obzirom da je riječ o zabrinjavajućim podatcima, istraživanje će se nastaviti i dalje, no neće se stati samo na provođenju anketiranja, nego će se i pojačano pratiti i pomagati učenicima koji pokazuju znakove rizičnih ponašanja. Juraj Marković, pedagog Breza

[close]

p. 7

U rad izvannastavne aktivnosti Mali likovnjaci bili su uključeni učenici prvog, trećeg i četvrtog razreda. Razvijali smo sposobnosti rada raznim likovnim tehnikama i proširivali znanja o likovnim i kompozicijskim elementima. Naša mašta nema granica. Ove smo školske godine postigli dva značajnija uspjeha. Dominik Mesar je osvojio treću nagradu na natječaju Suživot s kućnim ljubimcima. Natječaj i izložba bili su organizirani povodom Sajma kućnih ljubimaca u studenom 2012. Bjelovarsko-bilogorska županija i ove je godine u sklopu Europskog tjedna provela likovni natječaj. Tema je bio leptir plavac, ugrožena vrsta, a naziv eko brošure je Neka nitko ne dira plavog leptira . Na natječaj su pristigla 662 rada, a povjerenstvo je odabralo 30 najboljih koji su uvršteni u navedenu slikovnicu. Među najboljim radovima bila su tri rada učenika naše škole. Uspješne autorice su: Dea Cindrić, Nela Šeliř i Ines Marinković. Zgodno je za istaknuti da je to bilo uoči Dana škole i podizanja Zelene eko zastave. Zrinka Cjetojević, voditeljica Plavac, Dea Cindrić, 4. razred Scenska igra „Što ćemo pokloniti Isusu“ zainteresirani za rad. Na Božićnoj priredbi učenici dramsko-recitatorske družine razredne nastave predstavili su se scenskom igrom „Što ćemo pokloniti Isusu“ i igrokazom „Susret Stare i Nove godine“. Učenici predmetne nastave uprizorili su scensku igru „Božić“. Nakon realiziranog Školskog susreta Lidrano 2013., na Međuopćinskom susretu Lidrano 2013. u Bereku, učenici razredne nastave izveli su scensku igru „Meksički ples u kišno popodne“ Marija Gavrana, a Eva Kamber Bartolović je izvela monolog „Opet škola“ prema tekstu Sanje Pilić te je bila pohvaljena. Učenici dramskog stvaralaštva predmetne nastave predstavili su se recitalom „Svjetlo se ne smije ugasiti“ kojim su postigli zapažen uspjeh te bili poslani na Županijski susret Lidrano 2013. koji se održao u Daruvaru. Pojedinačno su nastupili Antonio Delač s monologom „Povratak s ljetovanja“ i Lucija Vuksanović s pjesmom „Potočnica i jaglac“. Pred kraj školske godine, 21. svibnja 2013., na priredbi povodom Dana škole i Projektnog dana, učenici su prikazali sve ostvaraje kojima su nastupili na Lidranu. Bila je ovo još jedna uspješna školska godina, puna veselja, zaigranosti i smijeha. Vjerujemo i nadamo se da će tako biti i u budućnosti. U školskoj 2012./2013. godini u dramsko-recitatorskoj družini učenika razredne nastave bili su ovi učenici: Irina Jozipović, Matea Novaković, Ivana Šlegl, Hanamarija Sabo, Josip Novotni, Luka Banas, Vanessa Beki, David Vučinić, Alessandro Trošćan, Eva Kamber-Bartolović, Josipa Klobučar, Domagoj Marinković, Petra Horak i Karla Vlahović. Učenici dramskog stvaralaštva predmetne nastave bili su učenici 6. r.: Lara Bogdan, Antonio Bubulj, Jakov Marenić, Antonio Delač, Filip Šegavac, Tara Pokopac, Lucija Vuksanović i Isabella Havranek. Svi su bili veoma aktivni i Romana Bukač Šegavac, voditeljica Nastup Malog folklora za Dan škole Malu folklornu skupinu polazi 11 učenika: 8 djevojčica i 3 dječaka. Ove školske godine bavili smo se dječjim igrama s pjevanjem, plesom, te običajima vezanim uz naš kraj. S prigodnim božićnim običajima nastupili smo na Božićnoj priredbi naše škole. Nastupili smo i za Dan škole kada smo se poigrali pravih svatova. Imali smo mladence i starog svata i baš nam je bilo zabavno. Mirela Dvožak Glavač, voditeljica Breza

[close]

p. 8

Ove školske godine za jednodnevni izlet učenika predmetne nastave izabrali smo posjetiti Senj i Novi Vinodolski. Kako učenici ne idu baš svake godine na more, uvijek pazimo da odabir izleta oduševi sve učenike, a upravo odlazak na more njima je najdraži. U radnim jutarnjim satima uputili smo se autobusom prema Zagrebu gdje smo imali prvu stanku za doručak. Put smo nastavili prema Karlovcu. Prvo razgledavanje bilo je stajalište na Vratniku odakle je krasan pogled na Jadran. Na prvu destinaciju Senj stigli smo odmorni i svježi za razgledavanje. Prvo smo posjetili senjsku tvrđavu Nehaj koja je simbol grada, a sagrađena je 1558. godine. Puno toga smo i upamtili jer su neki događaji toliko nevjerojatni da jednostavno ne možeš ne upamtiti. Npr. tvrđava je izgrađena od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća prvotno smještenih izvan gradskih zidina, a zidovi su debljine od 2 do 3,3 m. U zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i jedanaest velikih topovskih otvora. Nakon toga prošetali smo Malom i Velikom placom, a imali smo sreće da smo mogli posjetiti i katakombe koje se nalaze ispod romaničke katedrale sv. Matije. Nije bilo ugodno šetati u mrklom mraku gdje se s lijeve i desne strane nalaze lubanje, ali je doživljaj jedinstven. U Novom Vinodolskom smo „napunili baterije“ ukusnim ručkom te imali snage otići na kupanje. Temperatura mora nije bila ni malo ugodna, ali nama to nije smetalo. Polovica hrabrih plivača cijelo popodne provela je u moru dok su oni malo manje hrabri prošetali gradom i obišli mnoge znamenitosti. Umorni i puni novih informacija u kasne sate vratili smo se u Hercegovac gdje su nas dočekali roditelji. Sljedećega dana nije bilo nastave tako da smo se mogli lijepo odmoriti i pregledati sve fotografije. Blaženka Šantalab, razrednica 8. r. Hrabri plivači i oni manje hrabri u Novom Vinodolskom Učenici 3. i 4. razreda matične i područnih škola boravili su u Školi u prirodi u Novom Vinodolskom od 13. do 17. svibnja 2013. godine. Bili su smješteni u hotelu Lišanj. Imali su organiziran cjelodnevni boravak te školu plivanja. Svi učenici uspješno su ovladali plivanjem i dobili diplome. Vozili su se brodom sa staklenim dnom, posjetili najužu ulicu na svijetu, obišli kulturno-povijesne znamenitosti otoka Krka, grada Rijeke, Crikvenice i Novog Vinodolskog, a uz to sve su se kupali, sunčali i dobro zabavili. Mirela Dvožak Glavač, učiteljica 3. r. Kolaž fotografija iz Škole u prirodi Breza

[close]

p. 9

Svi učenici 7. a razreda bili su članovi Sekcije «Nov@». Tema našega rada bila je BIOLOŠKA ZAŠTITA BILJA. Nakon održanih radionica u suradnji s Poljoprivredno-savjetodavnom službom i gospođom Jadrankom Berić, dipl. inž. agronomije naučili smo kako se pripremaju pripravci za biološku zaštitu korisnih biljaka. Svoje radove prikazali smo na izložbi za DAN ŠKOLE I PROJEKTNOM DANU. PRIPRAVAK OD LUKA Malu količinu tekućine pripremila sam na sljedeći način. Narezala sam i zgnječila 100 g bijelog i 300 g crvenog luka. Stavila sam luk u 1 L vode, kratko prokuhala da se istisne sumpor iz bijeloga luka i ostavila preko noći da stoji. Procijedila sam i dodala 9 L vode. Prskanje se vrši ujutro nakon dizanja rose. Pripravak je odlično sredstvo protiv lisnih ušiju, grinja, mrkvine muhe, gljivica i bakterija, truleži jagoda, krastavaca, voća… Nikolina Obrovac, 7. a PRIPRAVAK OD KOPRIVE Nabrao sam pola kilograma gornjih trećina mladih kopriva, potopio ih u 1 L hladne vode i ostavio da stoji 24 sata da bi se iz kopriva izlučila mravlja kiselina. Koristi se za suzbijanje lisnih ušiju i kao folijarno gnojivo, za prihranu preko lista. Moja baka ostavlja koprive u vodi. Tako dolazi do fermentacije i nastaje gnojnica neugodnog mirisa, ali vrlo učinkovita za gnojidbu svih vrsta korisnih biljaka. Bruno Varga, 7. a PRIPRAVAK OD PAPRATI Nabrala sam 300 g listova paprati, prelila s 1 L vruće vode i ostavila stajati 24 sata. Ovo sredstvo je vrlo korisno za suzbijanje lisnih ušiju. Erna Grčević, 7. a BIJELI LUK Na izložbi sam pokazao kako se mogu zaštititi mlade voćke i ujedno uzgojiti odličan luk. U posudu za cvijeće posadio sam mladu breskvu i oko nje bijeli luk. Bijeli luk svojim mirisom odbija kukce, a sumporne pare koje luk ispušta smanjuju napad pepelnice i napad crvenog pauka. Tomislav Sotinac, 7. a SREDSTVO ZA PRSKANJE OD PRESLICE Pored ribnjaka, na vlažnim staništima, pronašao sam preslicu. 100 g preslice potopio sam u 1 L vode i ostavio da stoji 24 sata, zatim kuhao 30 minuta, ohladio i dodao 5 L vode. Ovakav pripravak koristi se protiv pepelnice, hrđe, grinja i crvenog pauka. Ako preslica ostaje duže u vodi, doći će do fermentacije i dobit ćemo odlično gnojivo za lubenice, dinje, papriku, rajčicu… Goran Žgela, 7. a NEVEN I KADIFICA Ja sam za izložbu pripremila mali vrt u kutiji. Posadila sam papriku, rajčicu, jagode, a uz njih neven i kadificu. Miris ovih biljaka rastjeruje štetnike u tlu. Marina Duk, 7. a PUŽEVI I ja sam napravila mali vrt u kutiji. U tlo sam utisnula čaše od jogurta, a iznad njih napravila mali krov od štapića i kore drveta da u čaše ne bi mogla padati kiša. Ulila sam malo pive. Puževi vole miris pive, upadaju u čaše i ne mogu izaći. Pivo u kojemu su se utopili puževi treba prokuhati, ohladiti i poprskati oko povrća. Taj miris će spriječiti dolazak novih puževa. Irena Šturlić, 7. a Pripravci izloženi za Dan škole Breza

[close]

p. 10

Najprije smo napravili maketu kuće od kartona. Jedna strana krova je bila pomična. Tu smo ugradili kolektor od crne ploče sa spojenim plastičnim cjevčicama od soka. Izmjerili smo temperaturu vode, napunili cjevčice plastičnim injekcijama i zatvorili čepovima. Pokuse smo radili tako da smo kolektor izložili djelovanju sunca i žarulje. Najbolju maketu je napravio Denis Đuroković iz 7. b razreda. Denis Đuroković, 7. b Od ostataka tkanina iskrojili smo jastučiće i jastučnice veličine 43x43 cm i zamolili mame da nam ih sašiju. Punili smo ih usitnjenom spužvom. Jastučnice su bile različitih boja. Svoje radove prikazali smo na izložbi. Ana, Katarina i Erna U zimskim mjesecima brinemo o pticama stanaricama koje slijeću na čemprese ispred naše škole. Iz učionice biologije promatramo kako dolaze vrapci, sjenice i druge ptičice i traže hranu. U većoj posudi pomiješali smo samljevene žitarice s masnoćama i tom smjesom punili posudice od cvijeća. Dječaci su prije toga učvrstili grančice kroz dno posudice koja služi pticama za slijetanje kada kljucaju hranu. Najviše volimo gledati kada se hrane sjenice. Filip Bačak, 5. r. Breza

[close]

p. 11

ZIDNI SATOVI U jednom smo časopisu vidjeli sliku zanimljivih zidnih satova i odlučili izraditi nekoliko primjeraka do kraja školske godine. Nabavili smo komadiće drveta i zamolili majstora da nam na tokarskom stroju napravi dijelove u obliku čepova i za sredinu sata dio promjera deset centimetara. Sve smo brusili, lakirali i bojili. Dijelove sata smo spojili drvenim štapićima i na kraju učvrstili satni mehanizam. Naši radovi bili su izloženi povodom Dana Škole. suše radi odstranjivanja kapljica vode. Nakon toga ulaze u fritezu i peku se na temperaturi od 189190 stupnjeva C. Friteza sadrži 2000 L palminog ulja. Prženi čips odlazi u bubanj za aromatizaciju slatkom paprikom, sirom, lukom, a zatim u postrojenja za pakiranje. Na kraju smo posjetili laboratorij Tvornice i vidjeli kako se ispituje sastav sirovina i gotovih proizvoda. Posjet Tvornici bio je zanimljiv i koristan. Mnogo smo naučili i jeli odličan čips. Marija Bačak, voditeljica POSJET TVORNICI ZA PRERADU KRUMPIRA Grupa učenika sedmih i osmih razreda je posjetila Tvornicu za preradu krumpira Franck u Hercegovcu. S tehnološkim procesom proizvodnje čipsa upoznala nas je gospođa Gordana Šmidt, dipl.ing. kemijske tehnologije, voditeljica proizvodnje. Krumpir uzgajaju kooperanti na svojim njivama, a u jesen ga dovoze na vagu. Prebrani krumpir tretira se protiv klijavosti, trakama putuje u skladište gdje se sprema u rinfuzi i u sanduke. U skladištu mora biti ventilacija i temperatura 8-12 stupnjeva C. Krumpir iz skladišta pomoću usipnog koša odlazi na pranje i ljuštenje. Ljuštilica je obložena pločama s karborundum zrncima. Gomolji pod pritiskom vode udaraju o zrnca i tako se guli kožica. Pripremljeni krumpir se reže na debljinu od 1-1,8 mm. Listići se ispiru da se izdvoji škrob s površine, zatim se Prošle školske godine kao dio projekta E za sve zasađen je mali eko vrt. Uredili smo gredice uz školsku zgradu, dovezli smo plodnu zemlju te posadili i posijali različito ljekovito i začinsko bilje s ciljem sušenja i dobivanja čajeva i začina koje možemo koristiti u našoj školskoj kuhinji. U vrtu se može pronaći kamilica, metvica, kadulja, crni sljez, čuvarkuća, origano, bosiljak, stolisnik, neven, majčina dušica, pelin, peršun, ljupčac, celer, korabica, brokula i razne vrste salate. Ljetos smo ubrali dijelove biljaka, osušili ih te uživali u dobivenim mirisima i okusima. Bilje iz vrta uspješno raste i buja zahvaljujući kompostu dobivenom u našem kompostištu koje su izradile vrijedne ruke učenika uz pomoć majstora Janka. Dijana Lacković, učiteljica Breza

[close]

p. 12

Mladi voćari iz PŠ Ladislav ove školske godine su bili veoma vrijedni. U svom voćnjaku imali su puno posla. Tijekom školske godine čistili su voćnjak, sakupljali lišće, prorjeđivali grane, sadili nove voćke, hranili ptice, prskali voćke, okopavali i vapnili te zalijevali. U uređenju voćnjaka pomogao im je naš domar Janko. Rezultati njihovog zajedničkog rada vide se na fotografijama. Iva Žunac, voditeljica S tom činjenicom krenuli smo u akciju. Ponosni smo idejom i našim proizvodom pa vam ga želimo predstaviti... Pretražujući internet naišli smo na ideju "glačanja plastičnih vrećica". Otkrili smo da je to odlična stvar jer time smanjujemo količinu plastičnih vrećica, a dobijemo potpuno novi materijal od kojeg možemo izraditi mnoštvo zanimljivih stvari. Postupak je vrlo jednostavan. Prvo razrežemo vrećice na pola i uklonimo ručkice. Posložimo nekoliko vrećica jednu na drugu i na njih stavimo papir za pečenje. Glačalom ravnomjerno prelazimo po papiru i od topline se vrećice slijepe i povežu (glačamo bez pare). Okrenemo ih i ponovimo glačanje s druge strane. Naknadno dodamo izrezane oblike ili komadiće vrećica raznih boja i na taj način dizajniramo vanjski izgled vrećice. Osim na taj način, na vrećicu možemo našiti različite ukrase od tkanine, dugmadi i svega što vam padne napamet. Nakon toga vrećicu iskrojimo, a rubove spojimo šivaćom mašinom. Također našijemo i ručkice od materijala kojeg želimo. Na taj način smo izradili potpuno novu, jaču koja se može koristiti uvijek i više nije potrebno kupovati plastične vrećice u trgovinama. U akciju smo uključili roditelje i mještane i oni su donijeli plastične vrećice za preradu. Novoizrađene vrećice poklonili smo roditeljima na roditeljskom sastanku, a malim vrtićancima reciklirane novčanike. Osim vrećica izradili smo novčanike i torbice za mobitele. Od tada mnoge mještane Hercegovca možete sresti s unikatnim recikliranim plastičnim vrećicama. Pokloni iz naše škole izlaze u novoj ambalaži, a proizvodnja se i dalje nastavlja. Blaženka Šantalab, učiteljica Breza Na web stranici škole pod kategorijom Školski projektiMeđunarodna godina održive energije za sve pronađite film Recikliranje plastičnih vrećica te pokušajte sami smanjiti količinu plastičnih vrećica u svom domu i imati novu unikatnu!

[close]

p. 13

Ove školske godine, zbog nedostatka financijskih sredstava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ukinulo je natjecanja iz pojedinih nastavnih aktivnosti. Među njima je i Eko kviz. Stoga smo odlučili povodom Dana planeta Zemlje upriličiti Školski eko kviz u kojem su se učenici eko grupe pokazali u poznavanju biologije, geografije, kemije, vjeronauka i ekologije. Sudjelovale su tri ekipe po četiri učenika 5.-8. razreda. Kviz se sastojao od 30 pitanja različitog tipa. Odgovore su učenici zapisivali, a pregledali su ih učitelji – članovi povjerenstva. Za vrijeme rada Povjerenstva, učenici 5. razreda su predstavili rezultate istraživačkog rada o tome koliko smo stabala spasili skupljajući stari papir. Spasili smo 1000 stabala. Pobjedničkoj ekipi, koju čine Domagoj Hasanac (5.r.), Marijan Kovač (6.r.), Marko Čavlović (7.r.) i Leon Kuserbanj (8.r.), uručena su priznanja i prigodne nagrade. Barbara Evaj, knjižničarka 1. Hidroelektrane pokreće: a) zrak b) voda c) Sunce d) Vjetar 2. Koje prijevozno sredstvo najmanje zagađuje okoliš? a) automobil na benzinski pogon b) autobus c) moped d) traktor 3. Je li navedena tvrdnja točna ili netočna? Zalihe fosilnih goriva na Zemlji se smanjuju. 4. Osnovni izvor energije čovjeka je: a) voda b) sunce c) tjelesna aktivnost d) hrana 5. Za proizvodnju jedne boce od 1,5 litara potroši se a) veća b) manja c) jednaka količina energije nego za 3 boce od 0,5 litara. 6. Što je kompostiranje? 7. Je li navedena tvrdnja točna ili netočna? Starijim ljudima je potreban veći unos kalorija u organizam nego mladima. 8. Koji način pranja voća i povrća je najprimjereniji? a) u plastičnoj posudi b) vlažnom krpom c) pod tekućom vodom 9. Nadopuni! Nakon Pape Ivana Pavla II. izabran je Papa _________________, a njega je prije nekoliko dana naslijedio Papa _______________. 10. Postupak ponovne uporabe otpada kao sirovinu za proizvodnju novih proizvoda nazivamo: a) kompostiranje b) recikliranje c) deponij otpada 11. Nadopuni! Dan i noć su jednake duljine za vrijeme _____________ i _____________ ravnodnevnice. Epicentar je ________________________________. 1.b, 2.c, 3.točno, 4.d, 5.b, 6. Kompostiranje je postupak/ proces stvaranja komposta.,7.netočno, 8.c, 9. Benedikt XVI., Franjo I., 10.b, 11.proljetne, jesenske, središte potresa Breza

[close]

p. 14

Učenici trećeg i šestog razreda sudjelovali su u radionici "Nauči me, naučit ću te" u sklopu istoimenog natječaja Royalove zaklade na koji se naša škola prijavila. Organizirali smo dvije radionice:  Povodom blagdana Uskrsa pozvali smo baku učenika da pokaže kako su se nekada bojale pisanice. Baka je donijela razne trave, ljusku luka, slaninu, koprive, špinat, najlon čarape i druge prirodne materijale. Učenici su s nestrpljenjem čekali i gledali kako je baka omatala pisanice travama, motala u čarape i stavljala kuhati u lonac s ljuskama luka, koprivom i špinatom. Nakon toga učenici su njoj pokazali kako oni danas boje pisanice gotovim bojama. Obje vrste bojanja uspjele su i dobili smo prekrasne pisanice. Osim bojanja na radionici su učenici vidjeli kako su se nekada plele košare i sepeti. Djed učenika ispleo je košaru za primjer te započeo drugu kako bi učenici sami probali plesti. Njihove male ruke nisu bile dovoljno jake da čvrsto pritišću šibe jednu do druge, ali je košara svejedno dobila svoj pravi oblik.  Tijekom dva školska sata naši gosti umirovljenici ispričali su kako su se i čime oni nekada igrali. Izrađivali smo nekoliko vrsta starinskih igračaka poput drvene ptičice za guranje, klepetaljke, lutke od kuhače i dr. Učenici šestog razreda pokazali su svojim gostima kako se oni danas igraju. Na računalima su pokazali kako se, nekada društvene igre poput Čovječe ne ljuti se i šah, igraju u online okruženju. Na kraju radionice učenici su bili oduševljeni izrađenim igračkama i bilo im je žao što je radionica završena. Neki su odlučili da će kod kuće pokušati izraditi iste igračke. Učenici su se zahvalili svojim gostima te jedni drugima poručili da su puno naučili o igračkama nekada i danas. Mirela Dvožak Glavač, učiteljica 3. r. Likovnu grupu Mladi keramičari pohađali su učenici osmog razreda Diana Kliček, Lucija Marenić, Magdalena Oršić i Dominik Tepeš. Tijekom godine izrađivali smo ukrasne predmete od stakla i keramike. Zdjele, zidne i stolne satove, posudice za svijeće, razne ukrasne figurice izlažemo prigodom školskih svečanosti, a koristimo ih i kao poklone. Ove godine istaknuli bismo keramičke posudice za svijeće voskom. izrađene od materijala gline obojane ekološkom bojom ispunjene prirodnim pčelinjim Zdravko Damjanović, voditelj Breza

[close]

p. 15

Lea Grčević, 2. razred PŠ Palešnik Klaudia Bogović, 3. razred PŠ Ladislav Vid Raić, 3. razred MŠ Fran Marenić, 3. razred MŠ Klaudia Bogović, 3. razred PŠ Ladislav Simonna Šmer, 1. razred PŠ Palešnik Breza

[close]

Comments

no comments yet