pusenje

 

Embed or link this publication

Description

pusenje

Popular Pages


p. 1

pusenje zrinka zvornik legen dr.med specijalist skolske medicine autonomni centar act

[close]

p. 2



[close]

p. 3

povijest epidemiologija ucinci na zdravlje te mogunosti prevencije pusenje zrinka zvornik legen dr.med specijalist skolske medicine autonomni centar act

[close]

p. 4

2 pusenje izdavac autonomni centar act graficko oblikovanje nikola hrzenjak act printlab d.o.o cakovec ilustracije gabrijela sklepi www.openclipart.org www.bluevertigo.com.ar lektura irena gomezelj naklada 400 kom tisak printex cakovec financijska potpora ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi prosinac 2007 cakovec ovaj prirucnik je objavljen pod licencom imenovanje-nekomercijalno-bez prerada 2.5 hrvatska kako biste ga mogli slobodno umnazati i distribuirati licencu mozete nai na http creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/2.5/hr/

[close]

p. 5

pusenje 3 sto je to pusenje pusenje je uzivanje duhana udisanjem dima zapaljenog duhanskog lisa u cigareti cigari ili luli duhanski dim je smjesa tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem duhanskog lisa na visokoj temperaturi.

[close]

p. 6

4 pusenje povijest pusenja duhana ili kako je sve pocelo pradomovinom duhana smatra se sjeverna amerika na arheoloskim nalazima iskopanim na podrucju gdje su obitavali indijanci iz plemena maja prikazani su sveenici kako za vrijeme vjerskih obreda puse lule meu indijanskim plemenima pusila se zajednicka lula za vrijeme raznih svecanosti a osobito prilikom prestanka ratovanja i sklapanja mira poznata lula mira kolumbo i otkrie amerike godine 1492 kolumbo je otkrio sjevernoamericki kontinent te od te godine pocinje povijest duhana njegova pusenja smrkanja i zvakanja te raznih dogaaja i posljedica za covjecanstvo u vezi s duhanskom proizvodnjom openito.

[close]

p. 7

pusenje kolumbovi mornari i pratioci bili su prvi pusaci evropljani oni su biljku duhan prenijeli u evropu i to najprije u spanjolsku i portugal a odatle je pocelo sirenje po evropskim zemljama i drugim kontinentima 5 sto se o duhanu mislilo nekad pet stoljea pusenja duhana moze se vremenski podijeliti u dva razdoblja s obzirom na stajalista o korisnosti i stetnosti tog fenomena prvo razdoblje koje je trajalo vise od cetiri stoljea bilo je razdoblje empirije a temeljilo se na dobrim i losim iskustvima i pusaca i nepusaca no ni jedna strana nije imala cvrste argumente i dokaze za svoje tvrdnje bilo o stetnosti bilo o koristi od pusenja duhana u tom periodu stavovi prema pusenju su se kretali od onih koji su duhanu pripisivali ljekovita svojstva do onih koji su zabranjivali pusenje uz najteze kazne za prekrsitelje koje su ukljucivale tjelesne kazne pa cak i smrt turska te konfiskaciju imovine duhanu su se dugo pripisivala ljekovita svojstva te se tako duhanski sok preporucavao u lijecenju francuske bolesti sifilisa lise se polagalo na rane kako bi one brze zacjeljivale ili se upotrebljavalo za otklanjanje upala i glavobolja duhanski klistir koristen je protiv zatvora crijeva sve do 1812.godine britanski vojni lijecnici nosili su sa sobom sprave za primjenu duhanskog dima u medicinske svrhe uporaba duhana za smrkanje predstavlja prijelazni oblik izmeu medicinske uporabe i uporabe iz zadovoljstva u osnovi se smrkanje primjenjivalo za lijecenje glavobolja i bolova ociju ali u nekoliko desetljea postalo je pomodno s vlastitim ritualima i ceremonijama iako ga je pusenje cigareta cigara i lule potisnulo u pozadinu ljudi i danas smru duhan posebice u skandinavskim zemljama a sto znamo danas pocetkom dvadesetog stoljea pocela su prva znanstvena istrazivanja o stetnosti duhana na ljudsko zdravlje gospodarstvo i drzave u cjelini te time pocinje drugo znanstveno razdoblje s obzirom na stav prema pusenju duhana.

[close]

p. 8

6 pusenje znacajniji datumi i dogaaji tijekom povijesti pusenja duhana godine 1550 spanjolci su poceli saditi duhan na san domingu naziv tobacco nastao je po otoku tobago odakle su duhan uvozili prvi meunarodni trgovci godine 1560 francuski veleposlanik u portugalu jean nicot donio je sjeme duhana na portugalski kraljevski dvor i dao ga kraljici katarini medici na dar kao cudotvornu i ljekovitu biljku po njegovu prezimenu duhan je dobio latinski naziv nicotiana oko 1828 izoliran je cisti glavni alkaloid duhana nikotin godine 1856 nakon zavrsetka krimskog rata tvornicki proizvedene cigarete vrlo su se brzo prosirile po cijeloj evropi nakon tog vremena pocinje masovna pojava pusenja cigareta koja doseze vrhunac u vremenu izmeu dvaju svjetskih ratova godine 1936 objavljeni su prvi pokusi s misevima udisanjem duhanskog dima izazvan je rak na disnim putevima u miseva campbel godine 1953 dokazana je karcinogenost katranskih supstancija iz duhana godine 1960 u sad-u izdana je naredba da na svakoj kutiji cigareta mora biti vidljivo napisano da pusenje cigareta skodi zdravlju godine 1964 objavljen je izvjestaj americke zdravstvene sluzbe na kojem su radili direktor americke zdravstvene sluzbe luther terry sa 150 znanstvenika razlicitog profila u kojem je cigaretni dim osuen kao glavni uzrocnik niza bolesti i smrti taj je izvjestaj u svijetu nazvan terryevom bombom jer je iznenadio svijet osudom pusenja duhana i duhanski dim proglasio uzrocnikom brojnih bolesti i ranije smrtnosti godine 1967 odrzana je prva svjetska konferencija o pusenju i zdravlju godine 1971 svjetska zdravstvena organizacija odlucuje se za sustavnu borbu protiv pusenja duhana te je pusenje definirano kao bolest ovisnosti.

[close]

p. 9

pusenje 7 prosirenost pusenja duhana duhan je drugi glavni uzrok umiranja u svijetu smatra se da e pola od onih koji su danas redoviti pusaci njih oko 650 milijuna vjerojatno smrtno stradati od duhana jednako uzbunjujui je podatak da e stotine tisua ljudi koji nikada nisu pusili umrijeti od bolesti uzrokovanih udisanjem dima iz okolisa szo svjetski dan nepusenja 2007 kako je u hrvatskoj u hrvatskoj je pocetkom sedamdesetih godina 20 stoljea pusilo 57,6 muskaraca i 9,9 zena u dobi od 20 do 64 godine zivota dok je 1997 postotak muskaraca pusaca bio 34,1 a zena 26,6 u dobi od 18 do 64 godine prema podacima hrvatske zdravstvene ankete 2003 godine u hrvatskoj je pusilo 27,4 osoba 33,8 muskaraca i 21,7 zena u dobi od 18 i vise godina sto je manje od postotka pusaca u europskoj uniji stare clanice 28,4 a nove clanice 30,3 najvise pusaca ima u albaniji 39 bosni i hercegovini 37,6 srbiji crnoj gori i makedoniji 36 te u ruskoj federaciji 35,8 dok je najmanji broj zabiljezen u svedskoj 17,5 belgiji 20 finskoj 23 te nama susjednoj sloveniji 23,7 ukoliko se ne zaustave sadasnji trendovi pusenja broj umrlih uz bolesti vezanih za pusenje mogao bi dosei 10 milijuna a posebno zabrinjava sve raniji pocetak pusenja koliko je u svijetu pusaca svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u razvijenim zemljama svijeta pusi 41 muskaraca i 21 zena a u zemljama u razvoju 48 muskaraca i 8 zena odnosno ukupno 1 milijarda i dvjesto milijuna ljudi a godisnje umire od posljedica pusenja oko 5 milijuna ljudi.

[close]

p. 10

8 pusenje pusenje i zdravlje stetno djelovanje duhana duhanski dim sadrzi preko 4000 kemijskih sastojaka od kojih su najzastupljeniji dusik ugljicni dioksid kisik nikotin ugljicni monoksid policiklicki aromatski ugljikovodici metali kadmij arsen olovo i cijanovodik ucinke sastojci duhanskog dima inhalirani u plua prelaze u krvotok i uzrokuju osteenja na endotelnim stanicama krvnih zila kancerogeno djelovanje katrana za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje sposobnost da izazivaju rak to su pretezno tvari iz katrana policiklicki aromatski ugljikovodici ali i niz drugih sastojaka kao sto su uretan polonij naftilamin vinilklorid itd pusenje se danas smatra glavnim cimbenikom rizika za nastanak raka bronha i plua usne supljine zdrijela nosne supljine i paranazalnih sinusa grkljana jednjaka gusterace bubrega mokranog mjehura a i planocelularni karcinom vrata maternice rak zeluca i mijeloidna leukemija cesi su u osoba koje puse nikotin jedna od najstetnijih tvari u duhanskom dimu je nikotin koji izaziva ovisnost u sredisnjem zivcanom sustavu nakon pocetne ekscitacije disni centar vazomotorni centar centar za povraanje porastom doze javljaju se prvo tzremor i konvulzije a daljnjim porastom do smrtne doze nastupa paraliza i smrt djelovanjem nikotina na nadbubreznu zlijezdu oslobaa se adrenalin i noradrenalin sto dovodi do poveanja frekvencije srca konstrikcije malih krvnih zila i povisenja krvnog tlaka uz navedene

[close]

p. 11

pusenje 9 ugljicni monoksid jedan od stetnih sastojaka duhanskog dima je i ugljikov monoksid co koji se 200 puta brze veze uz hemoglobin nego kisik u pusaca 10 do 15 hemoglobina moze biti vezano za co sto znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom a osobito je stetno za osobe sa srcanim bolestima posebice anginom pectoris takoer poveava propusnost stijenki krvnih zila za kolesterol i pospjesuje stvaranje aterosklerotskog plaka koje se jos bolesti cese javljaju kod pusaca neka stanja koja su znatno cesa u pusaca su koronarna srcana bolest cerebrovaskularna bolest aterosklerotska aneurizma aorte i aterosklerotska periferna vaskularna bolest pusenje je uz hiperlipidemiju poveana razina masnoa u krvi i arterijsku hipertenziju poveani krvni tlak glavni rizicni cimbenik bolesti krvnih zila iznenadna srcana smrt za 2-4 puta je cesa kod mladih muskaraca pusaca nego nepusaca u dobi od 35 do 54 godine

[close]

p. 12

10 pusenje pusenje i trudnoa u trudnica koje puse ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom sto nosi rizik za razvoj ceda stoga one cesto raaju djecu male poroajne tezine a i iznenadna smrt dojenceta cesa je u djece izlozene pasivnom pusenju pusenje i reproduktivno zdravlje pusenje takoer utjece i na reproduktivno zdravlje zene koje puse vise od 20 cigareta na dan imaju vei rizik od primarne tubarne neplodnosti i izvanmatericne trudnoe zene koje puse tijekom trudnoe imaju i vei rizik raanja djece male poroajne tezine fetalne smrti i prijevremenog poroaja zene koje puse takoer imaju cese menstrualne poremeaje bolne neredovite menstruacije te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze a time i raniji prestanak zastitnog ucinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze i bolesti srca i krvnih zila pusenje uzrokuje i brojne bolesti plua duhanski dim sadrzi i iritanse koji dovode do pojacanog stvaranja sluzi osteenja funkcije cilijarnog epitela i suzavanja bronhiola te do razvoja kronicne opstruktivne plune bolesti smrtnost od te bolesti 6 puta je cesa kod pusaca nego kod nepusaca pusenje je ujedno predisponirajui cimbenik za respiratorne infekcije i egzacerebraciju astme.

[close]

p. 13

pusenje 11 pasivno pusenje jeste li znali da duhanski dim iz okolisa stetno utjece i na nepusace koji borave u zadimljenom prostoru nepusaci koji zive s pusacima imaju 20-30 vei rizik za razvoj karcinoma bronha i plua a rizik za koronarnu bolest takoer je vei za 25-30 u nepusaca koji zive s pusacima udisanje duhanskog dima u dojencadi i male djece dovodi do ucestalijeg bronhitisa upale plua astme smanjene plune funkcije te akutne i kronicne upale srednjeg uha najnovija istrazivanja takoer ukazuju da izlozenost duhanskom dimu iz okolisa udvostrucuje rizik od makularne degeneracije u starijoj zivotnoj dobi glavnog uzroka gubitka vida u eu studija provedena 2001-2002 godine u sedam europskih gradova pokazala je da je duhanski dim prisutan u veini javnih prostora ukljucujui prostore za provoenje slobodnog vremena ugostiteljske

[close]

p. 14

12 pusenje objekte transport bolnice i prostore za edukaciju najvise koncentracije duhanskog dima iz okolisa naene su u barovima i diskotekama s time da je 4-osatna ekspozicija u diskotekama slicna kao i zivljenje s pusacem jedan mjesec tako je i u hrvatskoj donesen zakon o zastiti na radu nn59/1996 94/1996 i 114/2003 koji zabranjuje pusenje u zdravstvenim ustanovama ustanovama odgoja i obrazovanja objektima slasticarnica i zdravljka na radnom mjestu itd takoer je zabranjen bilo kakav oblik reklamiranja duhanskih proizvoda te svaki duhanski proizvod mora imati oznaku da je pusenje stetno za zdravlje godine 1999 hrvatski sabor donio je novi zakon o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda zakonom je izmeu ostalog zabranjena prodaja duhanskih proizvoda osobama mlaim od 18 godina i prodaja putem automatskih naprava sto kazu zakoni zbog dokazanog izrazito stetnog djelovanja duhanskog dima na nepusace u veini zemalja doneseni su zakoni koji ogranicavaju i zabranjuju pusenje na mnogim javnim mjestima mladi i pusenje veina odraslih pusaca svoju je prvu cigaretu upalila prije kraja srednjoskolskog obrazovanja sto ranije mladi pocnu pusiti to su vee sanse za tezu uporabu u odrasloj dobi kao i za duzi pusacki staz zasto mladi zapocinju pusiti mnogobrojni su razlozi zbog cega mladi pocinju pusiti jedan od najvaznijih za zapocinjanje pusenja je to sto se pusenje dozivljava kao odraz zrelosti i nezavisnosti takav privid koji adolescenti pripisuju odraslima koji puse duhanska je industrija brizljivo izgradila i podrzava ga nedvojbeno je i da odrasli koji puse kao i clanovi obitelji filmski glumci sportasi i ostali koje djeca a osobito adolescenti idoliziraju i oponasaju imaju na njih veliki utjecaj u zemljama sirom svijeta milijarde se dolara trose na vrlo suptilne sofisticirane reklame koje ne samo da prikazuju pusace kao uspjesne zrele ,moderne i glamurozne osobe ve i na mudar neizravan nacin reklamiraju cigarete koristei pritom popularne likove ili vje-

[close]

p. 15

pusenje sto srocene slogane a da pritom ni ne spomenu pusenje ni cigaretu meutim za pocetak navike pusenja u mladih su ipak od najveeg znacenja utjecaji kako vrsnjaka i grupe tako i roditelja ili starije brae i sestara 13 ne zaboravite ne samo da je pusenje zdravstveni rizik sam po sebi ve su istrazivanja pokazala da su pusaci u adolescenciji pod veim rizikom i za uporabu alkohola i psihoaktivnih droga od nepusaca rezultati istrazivanja u posljednjem desetljeu raeno je vise istrazivanja o prosirenosti pusenja meu mladima u kojim je sudjelovala i hrvatska centar za kontrolu bolesti atlanta i svjetska zdravstvena organizacija osmislili su istrazivanje global youth tobacco survey gyts cija je svrha sagledati problematiku uporabe duhana u mladih s razlicitih stajalista gyts istrazivanje provedeno je u hrvatskoj 2002 i 2006 godine a obuhvatilo je djecu od 13 do 15 godina rezultati pokazuju da je 67,1 ucenika probalo pusiti ili je eksperimentiralo s cigaretom 59,9 u 2002 god a da je svaki cetvrti ucenik 24,8 izjavio da trenutno pusi 16,6 u 2002

[close]

Comments

no comments yet