Ljekovito bilje i jetra

 

Embed or link this publication

Description

KULTIVISANO I SAMONIKLO LJEKOVITO BILJE U ZAŠTITI FUNKCIJE JETRE I ŽUČNE KESICE, doktora Enesa Hasangica Četvrto, prerađeno i dopunjeno izdanje

Popular Pages


p. 1

1 dr enes hasanagi ljekovito bilje i jetra kultivisano i samoniklo ljekovito bilje u zastiti funkcije jetre i zucne kesice cetvrto preraeno i dopunjeno izdanje sve uspijeva i raste u izobilju po brdima poljima livadama i imanjima tu postoji nesto za svaku bolest ne morate ii u arabiju perziju ili grcku da naete vas lijek svaka zemlja ima svoje bolesti svoje lijekove svoje ljekare paracelusus

[close]

p. 2

2 sadrzaj uvod i historijat jetra i razum u naprisnijoj su vezi jetra i uloga jetre u organizmu elija jetre lobulus jetre probava hrane ugljikohidrati proteini lipidi osnovne funkcije jetre stvaranje zuci skladisnja funkcija jetre obrana organizma dodatak sta posebno stetno djeluje na jetru alkohol lijekovi i hemikalije pusenje bijeli hljeb industrijski seer gljive jetrene smetnje slobodni radikali prvi simptomi da s jetrom mozda nesto nije u redu mucina bol mokraa zutilo san neke direktne posljedice osteenja jetre prvi laboratorijski testovi koji ukazuju da s jetrom mozda nesto nije uredu neke indirektne posljedice osteenja jetre krv lat sanguis

[close]

p. 3

3 imunogeni sistem ­ obrambeni sistem organizma sta blagotovorno utjece na funkcije jetre masnoe voe povre zacinsko bilje samoniklo bilje pravi puni hljeb kruh med zbog cega su mnoge biljke ljekovite alkalodi gorka sredstva vitamini mineralne soli i mikroelementi etarska ulja antioksidansi najcesa i najteza oboljenja jetre hepatitisi ­ zapaljenja jetre hepatitisi akutni virusni hepatitisi hronicni hepatitis d virus hepatitis c ­ virus hcv hepatitis e ­ virus e ­ hev hepatitis f ­ virus f ­ hfv hepatitis g ­ virus g ­ hgv hepatitis s.e n virus ­ virus s.e.n t.t.v ­ virus hepatitis toksicni hepatitis autoimuni ciroza jetre ciroza alkoholna dekompenzirana jetra ascites holecistitisi ­ zapaljenja zucne kesice holecistitis akutni holecistitis hronicni holelitijaza ­ zucni kamenac napomene sve ljekovite biljke u ovoj knjizi koje su pored ostalih procijenjene kao ljekovite procijenjene i od 1 british herbal pharmacopoela 1983 british herbal medicine association and produced by the association scietific committtee i 2 the complete german commission e mongraphs ­

[close]

p. 4

4 therapeutic guide to herbal medicines the american botanical council blumenthal busse goldberg gruenwald hall klein riggins rister ­ 1998 rak jetre biopsija jetre genetski nedostaci zutica intertenini ljekovito bilje voe ananas badem borovnica dunja goze jabuka limun maslina pomoranca tresnja sljiva sumska jagoda prelazno bilje lan paradajz soja povre articoka crna rotkva krompir kupus maslacak reum ili rabarbara reishi gljiva hrastova sjajnica rotkva povrtnica salata sargarepa sparoga zacinsko bilje anis biber bijeli luk celer

[close]

p. 5

5 cimet crni luk dragusac dzumbir estragon hren iirot kim kleka kurkuma lazarkinja majcina dusica melisa nana gajena nana paskanat persun prasa ruzmarin timijan vranilova trava samoniklo ljekovito bilje bijela vrba bijeli obicni bor blazeni ckalj boldo borazina breza bro brsljan cikorija cestoslavica cicak digitalis dimnjaca dupcac ehinacija provjeri ekupaliptus frangula glavicica gorka djetelina gospina trava hajducka trava kunica hidrastis islandski lisaj jetrenka jorgovan kauni kamilica

[close]

p. 6

6 kicica kopriva kukuruz lavandula lincura ljoskovac neven ocajnica oman caj pasdrijen pelin perunika petrovac pirevina poljska preslica primorski luk proljevak ranilist razlicak resnik rusa rusomaca sapunjaca sikavica sitna metvica slatka paprat slatki korijen smilje strizusa surucica simsir sipurak troskot valerijana velebilje vilino sito vetrovilj virak vratic zeciji trn zlatnica zen-senj zutika

[close]

p. 7

7 podaci naziv djela izdavac i ostalo rijec urednika ovdje u staviti svoj tekst pred kraj knjige tj pred stampu ramo kolar uvod i historijat prije nego se pristupi izlaganju o upotrebi ljekovitog bilja u lijecenu raznih bolesti posebno u zastiti funkcije jetre i zucne kesice od najstarijih vremena do danas potrebno je upoznati se sa nekim pojmovima prvi je farmakologija to je nauka o lijekovima fitoterapija prestavlja dio farmakologije i bavi se lijecenjem pomou bilja toksikologija je nauka o otrovima bez obzira na njihovo porijeklo historijski gledano poceci farmakologije i fitoterapije nalaze se u najstarijim vremenima a i o toksikologiji se dosta znalo od svoga postanka covjek je za hranu upotrebljavao biljke tako je dosao do saznanja da ga mnoge od njih odrzavaju zdravim pracovjek u borbi za goli zivot je bio izlozen bolestima epidemijama i povredama kao sto zivotinja nagonski nae lijek tako je i on probajui tu i tamo po neku bilju stjecao znanje da mu mnoge od njih mogu pomoi u olaksavanju tegoba i lijecenju mnogih bolesti bolest je golema nevolja u borbi protiv te nevolje covjek stjece odreena iskustva da mu neka biljka ublazava bolove druga cisti crijeva trea

[close]

p. 8

8 ga uspavljuje cetvrta da mu pomaze varenju i tako dalje na osnovu toga iskustva covjek je zapamtio koja mu je biljka u kojem slucaju pomogla pa je poceo da ih prikuplja kako bi ih u slicnoj situaciji ponovo upotrijebio meu tim ljudima izdvajaju se pojedinci koji o tome nesto vise znaju od drugih oni pocinju da pomazu tako prakticno postaju prvi ljekari i apotekari kada je u duhovnom razvoju covjecanstva nastalo pismo nastali su i prvi pisani dokumenti o ljekovitom bilju kultura srednje azije poznaje ve duze od 5.000 godina dosta lijekova pripisuje se to sumarenima vaviloncima i asircima to su razne trave cvjetovi plodovi sjemenje korijenje sokovi iz biljaka i slicno sve ono sto se i danas upotrebljava meutim tacni pisani dokumenti su kasnijeg datuma i potjecu iz podrucja koja zauzimaju kina i indija zatim oblasti sredozemlja sa vavilonom fenikijom palestinom egiptom i grckom pretpostavlja se da je prvi pisani dokument tacnije receno prva farmakopeja iz oko 3.000 godine prije nove ere potjece iz kine a pripisuje se kineskome caru ­ rataru shin-nongu koji je uz umijee uzgoja mnogih vrsta zitarica znao dosta i o ljektovitom bilju kojeg je imao u svome vrtu ova prva farmakopeja naziva se pentsao i pent-cao i u njoj su sistematizovane ljekovite biljke ali i druge ljekovite supstancije tu se govori o pripremi ljekovitog bilja u obliku praskova pilula infuza dekokta i drugim farmaceutskim oblicima koji su i danas u upotrebi u induskim svetim knjigama ­ vedama ­ spominju se i lijekovi meu kojima je bilo i dosta biljnih u susrutama iz 9 stoljea prije nove ere navodi se ve oko 600 biljnih droga stari egipani poznavali su mnoge droge koje su u to vrijeme potjecale iz oblasti oko nila zanimljivo je napomenuti i da ime farmacija vjerovatno potjece iz ovih krajeva ime boga lijecenja i hemije bilo je pharmaki pa vjerovatno odatkle potjece i rijec farmacija odlicno su poznavali tehniku balzamovanja njihove mumije potpuno su ocuvane do danasnjih dana znamenita je zbirka recepata iz egipta ­ papirus ebers iz 1570.godine prije nove ere u kojima se nabraja vise od 700 lijekova biljnog porijekla kod starih grka upotreba ljekovitog bilja moze se pratiti sve do mitoloske prahistorije u 6 stoljeu prije nove ere medicinu u grckoj u svoje ruke preuzimaju filozofi i od tada ona stjece naucni karakter prve naucne podatke pruzaju nam hipokratova djela hipokrat se smatra ocem medicine 460 do 377 godine prije nove ere u njegovom djelu corpus hipocraticum opisano je oko 300 ljekovitih biljaka koje su podijeljene prema fizioloskom djejstvu hipokrat je odbacio sve maijske procedure amajlije i molitve osnovni mu je moto pomoi bolesniku ali u svakome slucaju nastojati da mu se ne naskodi visokomoralni ciljevi koji su usli u hipokratovu zakletvu prvu knjigu o ljekovitom bilju i lijekovima uope objavio je grcki ljekar pedanije dioskorides ili dioskorid 1 stoljee nove ere u djelu de materia medica od 5 tomova opisan je veliki broj biljnih lijekova ovo djelo sluzilo je za ugled i rimljanima i arapima i to vise od 15 stoljea koliko se cijenilo ovo djelo vidi se i po tome sto su i u kasnijim radovima iz ove oblasti redovito o svakoj biljci prvo iznosili sta o tome misli dioskorid ovaj lijepi obicaj u nesto skraenom obliku prenesen je i do danasnjih dana mora se konstatovati da je stoljeima bio blagotvoran utjecaj i hipokrata i dioskorida.

[close]

p. 9

9 dioskoridov savremenik rimljanin drzavnik i vojskovoa gaj plinije sekund u svom encilopedijskom djelu od 37 knjiga naturalis historia u 12 knjiga obrauje ljekovito bilje obradom je obuhvaeno 1000 biljaka ovo djelo je uglavnom sacuvano i predstavlja neobicnu vrijednost jer sadrzi mnogo historijskog materijala o ljekovitom bilju najvei ljekar i apotekar toga doba u rimu je bio svakako galen koji je zivio od 130 do 201.godine i bio je iz pergama dakle romanizovani grk organizovao je naucno istrazivanje lijekova u svojim djelima sakupio je lijecnicku nauku svoga vremena i utvrdio tacno doziranje lijekova i danas se oznacvaju kao galenica ciste biljne tinkture masti i ekstrakti kada je 476 godine doslo do propasti rimskog carstva stagnairala je klasicna kultura barbari su unistili sve mrak i neznanje ovladali su evropom vjestina lijecenja ljekovitim biljem kao i uzgoj prelaze u manastire osnovu lijecenja ljekovitim biljem cinilo je nekih 16-tak biljaka koje su proglasene svetim istinu govorei neke od njih mozemo i danas mirne duse smatrati svetim u ono vrijeme kada je evropa utonula u mrak i neznanje na svu sreu arapi podizu nauku na najvisi nivo islamskim narodima uspjelo je da ocuvaju ucenje anticke grcke i rima prevode se grcka djela u bagdadu je osnovanai prevodilacka skola za vrijeme kalifa al-manuna 830 godine na ovom mjestu treba svakako spomenuti slavnog arapskog ljekara ibn-sinu 980-1037 bolje poznatog pod imenom avicena njegovo glavno medicinsko djelo al-kanun-fittib je encikolopedijsko djelo od 5 knjiga sa anatomijom fiziologijom dijetetikom dijagnostikom farmakologijom kozmetikom i hirurgijom to je djelo kroz 5 stoljea bila neka vrsta medicinske biblije kasnije izumom stampe poveava se broj naklada kao i tehnicka obrada materije o ljekovitom bilju cuvena putovanja marka pola kolumba vasko de game donose evropi mnoge ljekovite biljke postepeno caj kafa kakao krompir kukuruz i drugo osvajaju evropu i pored velikih otpora koji se uvijek javljaju kada se uvodi neka novotarija meutim od pocetka 19 stoljea hemija postepeno ali sigurno izbacuje iz upotrebe ljekovito bilje ono se meutim i dalje koristi u narodnoj medicini polahko ali sigurno zapocinje doba hemijske medicine pocetak 20 stoljea zaprijetio je ljekovitim biljkama potpuno izbacivanje iz upotrebe sa omalovazavanjem i podsmijehom se govori o ljekovitom bilju kao o bapskim lijekovima naravno da su bapski nase bake i djedovi vijekovima i hiljadama godina uspjesno su se lijecili njima kao jedinim lijekom realne vrijednosti sto se tice ljekovitoga bilja nad evropom kao da se ponovo nadvio mrak srednjega vijeka opet se polahko ali sigurno pocinje razvijati jedna druga nauka toksikologija ­ nauka o otrovima mnoge hemijske sintetske supstancije koje su usle u terapiju ubrzo su zahvaljujui toksikologiji pokazale svoje pravo lice jeste da su efikasne za neke bolesti ali zato ostavljaju teske sporedne posljedice kod ljekovitog bilja toga nema a ako slucajno i ima onda je to svedeno na najmanju mjeru postoje istina i mnoge veoma otrovne biljke cija je upotreba izvanredno ljekovita nije avo crn kao sto izgleda sa njima znamo baratati kako ne bi ostavile sporedne posljedice sta bismo danas bez digitalisa beledone i njima slicnih biljaka ljekovite biljke u svom djelovanju nadmasuju mnoge hemijske preparate i lijekove njihovo djelovanje je u mnogim slucajevima potpunije i dugotrajnije u hemijsko-sintetskim preparatima potpuno nedostaju mnoge biloski visokovrijedne tvari koje se nalaze u bilju a koje stimulisu usmjeravaju i pojacavaju djelovanje osnovne ljekovite tvari a pritome su i same ljekovitog djejstva.

[close]

p. 10

10 mora se naglasiti da se nikako ne smije prelaziti preko epohalnih otkria u sintetskoj i preparativnoj hemiji ali hemiji moraju da se stave odreene ograde i granice samo istovremena dobro planirana i racionalna primjena sintetskih lijekova i ljekovitog bilja moze dati optimalne rezultate kakva je situacija danas osnivaju se instituti za proucavanje ljekovitog bilja ili barem laboratorije odrzavaju se kongresi i simpozijumi o ljekovitom bilju u terapiji mnogih zemalja ne moze se zamisliti tretman nekog oboljenja a da se ne primijeni i ljekovito bilje kao da je izbacen poklic povratak ljekovitome bilju samo jedna napomena ne smije se dozvoliti pretjerivanje ljekovito bilje ne smije da vrati milo za drago hemiji za ono sto je ona ucinila pocetkom 20.stoljea jetra i razum u najprisnijoj su vezi mudraci nas uce da treba voditi jednostavani spokojan zivot tijelo koje tako cuva svu svoju energiju bolesti nee napadati mudar covjek se cua i zelja te e njegovo srcr biti mirno njegovo tijelo moze da se maori ali ne i njegov duh samo ako zivi u ovoj jednostavnosti covjek moze i u nase vrijeme da dozivi starost od sto godina ­ iz nei kinga nastarijeg do sada poznatog medicinskog djela u svijetu georges beau stari grci smislili su svoju divnu poeticnu mitologiju po grckoj mitologiji prvi bog ljekarnicke vjestine bio je apolon u njegovu cast sirom grcke podizani su hramovi a najvei hram i svetiliste bili su delfima i danas se na rusevinama apolonovog hrama u delfima moze razabrati poruka nicega previse sto je osnovni moto zdravoga zivota da se niucemu ne pretjeruje jetra je najvea hemijska fabrika ili laboratorija koja se da zamisliti za zivota covjeka u jetri se svakog trenutka odigrava veliki broj hemijskih bolje receno biohemijskih reakcija svaki zastoj svaki poremeaj u funkciji jetre odrazava se na rad ostalih organa ili citavog organizma uope zbog toga sa jetrom treba postupati sa razumom ne treb je cesto dovoditi u iskusenje jer jetra nije programirana za ta iskusenja niko ni od koga ne zahtijeva da zbog jetre postane asketa bilo bi to nerazumno voditi umjeren zivot u svemu najbolji je preduslov za dobro sveope stanje organizma a jetre posebno jetra radi potpuno automatski a taj automatizam zavisi od rada cijelog organizam automatizam jetre zavisi od mnogih faktora ponude u hrani potraznje na periferiji vitamina hormona zivcanog sistema itd stice se dojam da je jetra obican automat ili kompjuter nije to bas tako uvazeni bard svjetske karidologije prof k barnard tvrdi da je srce obicna pumpa srce u principu jeste pumpa ali nije obicna alkohol je zasigurno najvei neprijatelj jetre i ne samo jetre ali na koji nacin nije stetna upotreba alkohola stetna je zloupotreba casica dobre sljivovice pred rucak kao casa dobrog vina poslije rucka narocito ako je ovaj bio obilniji ne

[close]

p. 11

11 mogu naskoditi naprotiv dobro je primijetio jedan veliki grcki filozof jos u starome vijeku vino je za uzivanje a ne za krmacenje kazu da je automobil neophodan u danasnjem tempu zivota za obavljanje svakodnevnih poslova nije automobilom se svugdje sporije stize narocito kada je posao u pitanju a da se ne govori o neopotrebnom nerviranju zagaivanju okoline troskovima voznje itd automobil bi trebalo da stoji u garazi ili ispred kue a da se upotrijebi samo u iznimnim slucajevima najveim dijelom za odlazak u prirodu u slobodnom vremenu sto dalje to bolje dokle god se moze voziti putovima kada se pak tamo doe nerazumno je odmah iz automobila izvoditi sto i stolice i raspaliti rostilj treba setati po brdima i dolinama razgledati po predjelima nije potreban nikakav bolji lijek ni za jetru ni za citav organizam uope poslije jednog takvog pohoda raspaliti rostilj zasto da ne nije razumno cim se ujutro otvore oci zapaliti cigaretu pa ih poslije u toku dana popusiti jos 30-40 komada jos je manje razumno sve to ujutro raditi na prazan stomak uz to jos sa kafom poslije jutarnje toalete uzeti kasiku meda pa zatim dobro jesti naravno dobro jesti prije odlaska na posao treba sit raditi a gladan spavati to je razumnije poslije toga popiti jutarnju kafu sa cigaretom moze i to nismo sveci nauka kaze da je duhan stetan jeste ako se pusi 30-40 cigareta dnevno jer to je pretjerivanje meutim sta moze nauditi zdravom veselom covjeku 4-5 cigareta dnevno uz kafu ili poslije dnevnih obroka vjerovatno bi tu i nauka zapela sa svojim dokazima ljudi nou spavaju da bi se odmorili nerazumno je prije spavanja pretrpavati zeludac hranom pogotovu teskom kakav je to odmor ako organi moraju variti i mljeti hranu nou se i oni posebno organi za probavu i jetra moraju odmarati sasvim je dovoljno i narocito zdravo navecer popiti samo solju kiselog mlijeka pojesti jabuku ili sto je posebno preporucljivo za one koji imaju kakvih problema sa jetrom ili zivcima navecer prije spavanja pojesti jednu obicnu nasu zelenu salatu zacinjenu maslinovim uljem sokom od limuna i sa malo vrlo malo morske soli nas je obicaj da jedemo mnogo hljeba meutim nerazumno je jesti iskljucivo bijeli hljeb i uope bijeli hljeb ne treba nikako jesti pored toga sto nema nikakve bioloske vrijednosti stetno djeluje na citav organizam posebno jetru nerazumno je posebno u odnosu na jetru kod svake najmanje prehlade kod svakog malog oboljenja prihvatiti se lijekova u obliku hemijskih preparata posebno antibiotika oni istina uticu na bolest ali kasnije sve to organizam posebno jetra mora da preradi i eventualno ucini neskodljivim a mnogi od tih hemijskih preparata ili njihovi raspadni produkti ili metaboliti su otrovi da se ne bismo krivo razumijeli krajem 19 i pocetkom 20 stoljea u hemiji su ucinjena epohalna otkria ali istovremeno je hemija ucinila veliku pogresku sto je iz upotrebe istisnula ljekovito bilje i hiljadama godina sticano iskustvo o njemu ako bi bilo ko sada pokusao da ucini nesto u obrnutom smjeru bilo bi to mnogo gore od pogreske samo racionalna kombinovana i znalacka primjena ljekovitog bilja i hemijsko-farmaceutskih proizvoda moze dati optimalne rezultate u tretmanu svih oboljenja to je naravno sada posebno vazno kada se svakodnevno u terapiji uvode mnoge hemijske supstance cije pravo djelovanje i ne poznajemo dovoljno i kada se s pravom govori o pravoj terapijskoj dzungli koja nanosi toliko stete da danas imamo izdvojenu granu patologije nazvanu bolesti izazvane lijekovima nerazumno je jesti stalno tesku masnu hranu pogotovu ako je mast zivotinjskog porijekla valja se brzo odvikavati navike da hranu ne smatramo hranom

[close]

p. 12

12 ako odozgo ne pliva dva prsta debeli sloj masnoe strasno je to za jetru i za ostale organe prvi maratonac koji je pretrcao 42 kilometra od maratona do atene srusio se na cilju mrtav njemu skvaka cast obavio je svoju duznost trcao je za domovinu nerazumno je meutim trcati 42 kilometra bez takvih uzvisenih ciljeva takvi i slicni nevjerovatni fizicki i psihickih napori moraju ostaviti tragove na citav organizam bez obzira na predhodni trening ili popeti se na himalaje preplivati kanal lamans i sl hodati potrcati setati pogotovu preko brda i dolina zaplivati u redu sada kazu trci citava amerika premda u posljednje vrijeme i otuda stizu vijesti da se i njima smucilo toliko trcanje trcimo i mi ko nam brani samo ne pretjerujmo zasto trcati 20-tak kilometara onaj ko prepjesaci 20 kilometara po cistom vazduhu suncu ili kisi svejedno preko brda i dolina umorit e se jednim finim umorom poslije kojeg e zaspati snom visokog kvaliteta sto znaci da su mu svi organi ukljucujui i jetru vrlo zadovoljni neko je rako rad i samo rad rad pocinjati rano ujutro sto je mogue ranije a zavrsavati kasno u no ovaj ritam ne treba prekida ni subotom i nedjeljom a po mogunosti ni u dane praznika nerazumno je to jer predstavlja najbolji nacin da se dobije infarkt miokarda ili upropaste ostali organi posebno jetra neko moze rei mnoge navike sticane godinama treba prilagoavati ili ih se odricati kao naprimjer jesti ujutro a navecer ii gotovo gladan u krevet to je samo izgovor da se nista ne ucini za 10 dana uz vrlo malo volje mogu se izvrsiti mnoge korisne redukcije ni sa redukcijama nemojmo pretjerivati umjereno postepeno nista naglo niceg previse teso je pretpostaviti da covjek kao svjesno bie od najranijih vremena nije primijetio da se mnogi vazni procesi odvijaju mimo njegove volje da to pojasnimo covjek ako je gladan nastoji zadovoljiti tu svoju fiziolosku potrebu istina do izvjesne granice covjek moze kontrolirati osjeaj gladi a zatim ipak mora jesti onog trenutna kada je stavio hranu u usta pa cak i znatno prije organizam se aktivira za taj cin primanja hrane hrana prvo dolazi u usta tog trenutka pa i prije aktivira se jedan mehanizam ciji je rezultat da pljuvcne zlijezde pocinju obilno luciti pljuvacku bez pljuvacke u najmanju ruku bilo bi otezano zvakanje i raskvasavanje hrane odnosno formiranje zalogaja spremnog za slijedeu radnju ­ gutanje na isti nacin aktiviraju se mimo covjekove volje i ostali njegovi organi za sta je covjek svjesno i prinudno dao poticaj danas smo postali svjesni da je zivot ljudskog organizma najveim dijelom automatizovan dobro programiran proces koji se harmonicno odvija ovdje se neemo baviti pitanjem sta znaci ako u tom automatizmu doe do disharmonije to e u kasnijem izlaganju postati jasno ali ipak da postavimo pitanje na na sta odnosno za sta je organizam programiran odogovor je jednostavan najveim dijelom na vanjske poticaje svojim genetskim karakteristikama sto su vanjski poticaji prirodniji i umjereniji to e automatizam organizam na njih harmonicnije odgovarati ali ako srce nije obicna pumpa ni organizam nije obican automat.

[close]

p. 13

13 jetra i njena uloga u organizmu jetra ili hepar je veliki parenhimatozni organ koji se nalazi u trbusnoj duplji vise sa desne strane ispod rebara i dijafragme gornjom stranom vezana je za dijafragmu a donjom nalijeze na neke organe ciji se otisci odnosno udebljanja jasno primjeuju na donjem reljefu jetre tako se razlikuju udubljenja zeluca desnog bubrega dijela debelog crijeva duodenuma i slicno najvea je zljezda u organizmu duzine 15-18 cm i prosjecne tezine kod odraslog covjeka do 1500 grama podijeljena je na dva dijela desni i lijevi rezanj desni rezanj je znatno vei od lijevog boja jetre je crvenomrka sa donje strane jetre u desnom reznju smjestena je zucna kesica koja predstavlja kruskasti rezervoar zapremine do 70 ml koja moze da primi do 40 ml zuci tezina i velicina jetre i zucne kesice pa i njen centrali polozaj u organizmu govore o ulozi koju ima najveim dijelom uloga jetre je hemijske prirode svakog trenutka u zivom organizmu u njoj se odigrava nekoliko hiljada biohemijskih reakcija kao i drugih procesa vaznih za normalan zivot organizma s pravom se jetra naziva centralnom laboratorijom organizma najveom i najkompleksnijom hemijskom laboratorijom koja se moze zamisliti i koja funkcionira potpuno automatski kako e taj automatizam djelovati zavisi od nacina programiranja nacin programiranja jetre zavisi u prvom redu od kvaliteta i kvantiteta unosa hemijskih supstancija iz drugih organa da bi jetra mogla normalno raditi postoje putevi za unosenje kao i putevi za iznosenje odnosno transport materija iz jetre sve materije u jetru dospijevaju preko krvi najvei dio krvi dolazi portnom venom 70 ili oko 1 litar u minuti portna vena pomalo licni na stablo njeni korijenovi dopiru do organa za varenje slezene gusterace i slicno gdje prikupljaju materije i sokove svi ti korijenovi sastave se u stablo portne vene koja kao takva dolazi do vrata jetre gdje ulazi u jetru odmah iza jetrinih vrata portna vena grana se prema desnom i lijevom reznju na vrata jetre ulaze i grane arterije jetre koja donosi oko 30 krvi ili 0,4 litra u minuti ukupna kolicina prispjele krvi portnom venom i arterijom jetre je 1,4 litra u minuti ili oko 29 ukupnog minutnog volumena srca materije koje su u jetru dopremljene portnom krvi jetra preradi u druge materije i dalje ih transportuje drugim organima za njihove potrebe uloga jetre u organizmu je prvenstvenog metabolicke prirode premda se njene ostale funkcije nikako ne smiju zanemariti jetra takoer mnoge hemijske materije moze zadrzati u svom tkivu kao rezervu ili ih pripremati za uklanjanje iz organizma bakterije koje su dospjele portnom krvi prvenstveno iz organa za varenje jetra jednim aparatom koji se naziva kupfferove elije a mehanizmom koji se naziva fugocitoza prakticki potpuno unisti u parenhimu koji se najveim dijelom sastoji iz elija ­ hapatocita jetra stvara tekuinu koja se naziva zuc uloga zuci u organizmu je nazamjenjiva jetra sve potrebno hemijske materije upuuje organima slezeni kostanoj srzi endokrinim zlijezdama bubrezima centralnom nervnom sistemu srcu dvanaestopalacnom crijevu krvi samo na odreene signale odnosno poticaje organizma.

[close]

p. 14

14 arterijska krv donosi kiseonik i druge materije potrebne za ishranu i rad elija jetre jedan krak ove arterije snabdijeva krvlju zucnu kesicu proizilazi da portna vena predstavlja funkcionalni a arterija jetre nutitivni optok krvi u jetri krv dospjela portnom venom i arterijom jetre napusta jetru venom koja se naziva vena jetre kao da se dva dovodna kanala spajaju u jedan odvodni u jetri dakle postoji trostruki krvotok jetreni parenhim najveim dijelom se sastoji od elija jetre ­ hepatocita elija je osnovna ziva jedinica organizma u parenhimu jetre elije nisu razbacane bez ikakvog reda ve po savrsenoj zakonitosti ako je hepatocit osnovna ziva jedinica jetre onda je jetreni ili hepaticki lobulus osnovna funkcionalna jedinica elija jetre ­ hepatocit elija je osnovna ziva jedinica organizma bez elije nema zivota svakih organ ljudskog tijela je skupina mnogih elija koje se drze na okupu radi specificnih funkcija karakteristicnih za taj organ organizam kao cjelina sadrzi oko 1.014 elija jetreni parenhim najveim dijelom sastoji se od elija jetre i sudei po aktivnosti to je najdiferenciranije tkivo u organizmu jer se u jetrenim elijama najvjerovatnije moze odvijati vei broj procesa nego u bilo kojem drugom tkivu odnosno njegovim elijama zahvaljujui u prvom redu visokom sadrzaju razlicitih enzima i enzimskih sistema posto je u jetri najvei broj akcija vezan za eliju ­ hepatocit potrebno je detaljnije upoznati se sa tom elijom posto su elije svih organa toliko sitne da se uglavnom ne mogu vidjeti golim okom treba ih zamisliti kao loptu ili kuglu naravno ne idelno okruglu ve izduzenu poligonalnu i slicno kao i lopta i elija ima vanjski omotac kojeg nazivamo membranom unutar elije dakle protuplazma sastoji se takoer od jos sitnijih cestica ili organela kao sto su mitohondrije lizozomi endoplazmatski retikulum golgijev aparat centriole cilije mikrotuble i sto je posebno vazno unutar elija nalazi se jezgro sve ove jedinice imaju tacno odreene zadatke kao sto sama elija ima membranu isto tako i ove cestice unutar elije imaju svoje membrane stice se dojam koji je tacan da su membrane pojedinih struktura unutar elije pa i same elije najvazniji dijelovi tih struktura nema osteenja bilo koje vrste same elije i njenih struktura bez osteenja membrane membrana je zastitni sloj koji eliju ili organele kao barijera stiti od nekontroliranog uzajamnog dejstva sa okolnom sredinom iz okolne sredine u eliju ili organele ne mogu nekontrolisano da prodiru bilo kakve suptancije glavna graa membrana su lipidi i proteini lipidi sprijecavaju nekontrolirano i neorganizovano kretanje vode iz suptancija otopljenih u vodi dok proteini na pojedinim mjestima prekidaju tu lipidnu barijeru odnosno njen kontinuitet i tako stvaraju prolaze ili vrata za kontrolisani selektivni prolaz razlicitih hemijskih materija kroz membranu bez kojeg ne bi bio mogu zivot elije ovdje se cesto upotrebljava termin hemijske materije ili supstancije da ne bi bilo zabune treba rei da je ovdje sve hemija lipidi i proteini koji cine membranu voda so kojom se soli hrana sama hrana sve su to hemijske materije ili supstancije zivot se odvija na bazi hemijskih pretvorbi naravno ove pretvorbe ne bi se mogle odvijati bez ucesa fizikalnih sila unutar elije jezgro kao kontrolni centar upravlja i

[close]

p. 15

15 hemijskim reakcijama i razmnozavanjem elija naprijed su spomenute mitohondrije kao organele elije i one su okruzene membrana i predstavljaju prakticki energanu elije jer sadrze velike kolicine enzima potrebnih za dobijanje energije iz hranjivih tvari ve dva puta su spomenuti enzimi enzimi su takoer hemijske materije bez kojih se ni jedan hemijski proces u organizmu ne bi mogao odvijati vidjeti enzimi da bi zivjela elija mora iz okoline koja je okruzuje dobiti u prvom redu hranjive tvari koje mogu proi kroz elijsku membranu ali samo na strogo kontrolisane nacine ove hranjive tvari oksiduju se kisikom uz pomo enzima pri cemu se oslobaa energija hranjive tvari koje dopru do elije nisu u onom obliku kakvom smo ih uzeli hranom u obliku ugljikohidrata masti ili bjelancevina u organima za varenje odnosno digestivnom traktu hrana prvo prolazi kroz odreene faze probave ugljikohidrati uglavnom preu u glukozu masti u masne kiseline a bjelancevine u aminokiseline tek u elijama vrsi se oksidacija ovih hranjivih materija kisikom pod utjecajem mnogih enzima koji upravljaju brzinom reakcije a time i brzinom oslobaanja i usmjeravanja energije kakva je uloga jetre odnosno elije jetre u ovim metamoblistickim procesima vidjet e se kasnije elije jetre ­ hepatociti su poligonalnog oblika sa poluzljebovima na stranicama kada se dvije elije priblize jedna drugoj sa stranicama na kojima su poluzljebovi i to priblizavanje postane dovoljno intimno formirat e se kanali posebnog znacaja kojim e prema veim kanalima iz elije jetre tei zuc jedna od najvaznijih funkcija elija jetre je proizvodnja zuci u unutrasnjosti jetrene elije pored navedenih organela u vodenoj otopini nalaze se zrnca glikogena kapljice masti grudvice bjelancevina zucne boje i drugo sto elija jetre mora da preradi na takav nacin da bude upotrebljivo za elije drugih organa da se pripremi za uskladistenje kao rezerva da se pripremi za uklanjanje iz organizma itd u daljem izlaganju posebnu vaznost kod oboljevanja jetre pokazat e elijska membrana jer je obnova i metabolizam lipida i bjelancevina u elijskoj membrani osnova normalne funkcije ne samo membrane ve i elije i struktura unutar elija okruzenih membranama svakako treba napomenuti da neke genetske anomalije posebno s osteenjem enzima i enzimskih sistema imaju veliku ulogu u normalnoj obnovi membrana elije i struktura unutar elije naprijed smo vidjeli da se jetra sastoji od elija ili stanica kao uostalom i svi ostali organi pa ovdje slobodno mozemo rei da je elija osnovna ziva jedinica ljudskog organizma smatra se da ih u tehnoloskom sistemu kojega smo oznacili kao covjek tacnije receno odrastao covjek ima otprilike 75 od toga broja oko 25 otpada na crvena krvna tjelesca koja prenose kiseonik iz plua u tkiva ostalih 50 pripadaju razlicitim organima i tkivima od toga broja elija jetre ima priblizno oko 109 provjeri ovih 50 elija imaju neke zajednicke osobine a razlike se satoje o tome kojem organu pripadaju svim elijama potrebna je hrana i sve elije na gotov isti nacin iskoristavaju iste oblike hranljivih materija sve elije koriste kisik kao glavnu materiju za dobijanje energije termohemijske energije kisik se spaja sa ugljikohidratima bjelancevinama i mastima pri cemu se oslobaa energija potrebna elijama za mnogobrojne aktivnosti a i organizmu za odrazvanje tjelesne temperature napomenimo da su elijama za oslobaanje energije potrebni jos vitamini i minerali tu su jos i zacini koji pored toga sto hrani daju odgovarjui okus imaju i druge zadatke jer pokreu mnoge akcije potrebne za normalno funkcioniranje organizma.

[close]

Comments

no comments yet