Breza 13

 

Embed or link this publication

Description

Školski list OŠ Slavka Kolara Hercegovac

Popular Pages


p. 1

Naslov novinske brošure

[close]

p. 2

Izdavač: Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac Za izdavača: Vera Obrovac, ravnateljica Uredništvo: Dijana Lacković, Blaženka Šantalab, Barbara Evaj, Romana Bukač-Šegavac, Marija Bačak Adresa uredništva: Braće Petr 2, 43284 Hercegovac E-mail: ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr Odgovorna urednica: Vera Obrovac, ravnateljica Računalna obrada i grafička urednica: Blaženka Šantalab Naslovnica: Zdravko Damjanović Tisak: Amanita, tiskarska djelatnost, Bjelovar Naklada: 50 komada

[close]

p. 3

Što je novo i posebno u ovoj školskoj godini? Kontinuitet bogatog izvannastavnog i dodatnog rada u OŠ Slavka Kolara Hercegovac omogućava učenicima razvoj interesa i sposobnosti, a školi u cjelini donosi mnoštvo mogućnosti za različite vrste stvaralaštva. Nemjerljiva je uloga učitelja koji uvijek mora biti pripravan za nove izazove, kreativan, fleksibilan, tolerantan, human, kako bi učenicima vješto pomagao u stjecanju znanja, razvoju njihovih sposobnosti, vodio ih pravilnom usvajanju vrijednosti i navika što će rezultirati cjelovitošću svakoga ponaosob. Iznimno je važno usmjeravati mlade u odabiru, pomagati u prosudbama, razvijati osjećaj za pozitivne i negativne vrijednosti, poticati osjećaj poštovanja i uvažavanja različitosti, a sve mogućnosti modernih tehnologija usmjeravati u korisne svrhe. novost jer je od privremenog ukidanja Područnog odjela na češkom jeziku prošlo 20 godina, a od prestanka rada izborne nastave na češkom jeziku prošlo je 15 godina. Nakon anketiranja roditelja za učenje češkog jezika po modelu C, utvrđen je broj učenika koji su raspoređeni u dvije skupine: razredna i predmetna nastava. Učenici su, uz ovaj oblik nastave, imali i dramsko-recitatorsku skupinu na češkom jeziku. Učitelj Češkog jezika i kulture bio je Dalibor Misliveček. Nastava se održavala u međusmjeni zbog učenika putnika iz Palešnika i Velike Trnave. Značajnu pomoć i potporu u svim aktivnostima vezanim za uvođenje učenja češkog jezika po modelu C, škola je imala od savjetnice za češki jezik Jitke Stanja Brdar. Raduje nas što smo, između ostalog, ovu školsku godinu posvetili hrvatskom književniku Slavku Kolaru čije ime nosi naša škola. Obilježavajući 50 godina njegove smrti, u školi smo u suradnji s Centrom za kulturu Čazma otvorili izložbu o njegovu životu i radu. Mještani naše Općine mogli su posjetiti izložbu od 21. svibnja do 3. lipnja 2014. Zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos i čestitam na postignućima posebice na stvaranju ove Breze koja će odgovoriti na moje pitanje i budućim naraštajima svjedočiti kakvi smo bili u ovoj školskoj godini. Nakon više pokušaja, ove školske godine, uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, uvedeno je učenje češkog jezika i kulture po modelu C. Ovo je za našu školu iznimno vrijedna Gosti i školski kolektiv prigodom Dana škole Vera Obrovac, ravnateljica

[close]

p. 4

KAMPANJA „Za manje odvajanje otpada te zaštitu okoliša. Aktivnost kojom smo obilježili ovaj dan sastojala se u, za našu školu već otpada“ (Litter Less Campaigne) tradicionalnom, prikupljanju starog papira, ali i električnog i elektroničkog (EE) otpada. Roditelji su tijekom cijelog Litter Less kampanja ili kako je kod nas prevedena, „Za dopodneva dovozili stari papir, a učenici su ga vrijedno manje otpada“ je trogodišnja kampanja koju sponzorira razvrstavali i ubacivali u kontejnere koje je potom zbrinula tvrtka Wrigley, a u Hrvatskoj je organiziraju Zaklada za odgoj Sirovina d.o.o. Bjelovar. i obrazovanje za okoliš (FEE) i udruga Lijepa naša. Glavni cilj Tom prilikom posjetili su nas i u akciju se uključili i kampanje je smanjiti otpad te dugoročno utjecati na predstavnici regionalnog ureda tvrtke Wrigley, a sve je promjenu navika kod mladih. popratio i medijski podržao naš lokalni radio - Krugoval Garešnica. Ovom akcijom prikupili smo 7.771 kg starog papira. Za što bolju promidžbu kampanje izradili smo brošure kojima informiramo i educiramo o vrstama otpada i njihovom odvajanju te o kompostiranju - najboljem i najprihvatljivijem načinu zbrinjavanja biootpada. Osmislili smo i svoj eko-kodeks: Nije sav otpad smeće! Odvajajte i reciklirajte, ne trpajte sve u vreće! Krajem kampanje, u travnju, povezali smo se s Osnovnom školom "Dr. Franjo Tuđman" iz Belog Manastira i s njima razmjenjivali ideje, iskustva, aktivnosti i materijale te dogovorili buduću suradnju na nekim drugim projektima. Kao podršku realizaciji svojih aktivnosti svaka je škola primila novčani iznos u protuvrijednosti 500 USD. Početkom školske godine započeo je treći krug Na svečanosti Eko-škola održanoj 16. svibnja kampanje u koji se uključila i naša škola. Kako bismo bili dio uručeni su certifikati i priznanja školi te zaslužnim učiteljima ove akcije, škola se morala registrirati na internetskoj i učenicima. Ponosni smo što je i naša škola među njima. stranici kampanje, nakon čega smo definirali ciljeve naše školske kampanje. 5. studenoga službeno i svečano su kampanju predstavile na zajedničkom roditeljskom sastanku voditeljice, učiteljica Mirela Dvožak Glavač i knjižničarka Barbara Evaj. Iznijele su također školske ciljeve i aktivnosti kojima ćemo pridonijeti razvoju ove kampanje. Ujedno je za roditelje održano predavanje o vrstama otpada, gospodarenju otpadom i zakonskim regulativama koje moramo poštivati ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju te načine kako kao pojedinci možemo doprinijeti očuvanju okoliša. Nakon pokretanja kampanje svaka je škola postavila dokaze na internetskoj stranici. 7. studenoga sve Litter Less škole u Republici Hrvatskoj obilježile su World Day of Action nekom od aktivnosti kojom promiču prikupljanje, zbrinjavanje i Koordinatorice projekta Barbara Evaj i Mirela Dvožak Glavač Valentinovo na drugačiji način Tjedan dana prije Valentinova osvanuo je na oglasnoj ploči knjižnice plakat kojim se poziva učenike viših razreda na sudjelovanje u glazbenom kvizu povodom Valentinova. U kvizu se traži prepoznavanje ljubavnih pjesama domaćih glazbenika. Za sudjelovanje je potrebno naći partnera suprotnog spola (curu/dečka, prijatelja/icu, brata/sestru, kolegu/icu iz razreda ili nekog drugog razreda) i upisati se na prijavni list koji se nalazi u info kutku knjižnice. 14. veljače 15 parova zauzelo je svoje mjesto u dvorani prepunoj gledatelja. Došle su gledati i učiteljice iz druge smjene. Knjižničarka, voditeljica kviza, dala je upute i pravila. Napetost je vladala kod natjecatelja, ali i u publici – svi su se trudili prepoznati o kojoj se pjesmi radi. Na kraju trećeg kruga još uvijek je bilo neodlučeno - ostala su tri para i morali smo posegnuti za dodatnim pjesmama i igrati na ispadanje. Jedna pjesma, koju ostala dva para nisu znala, osigurala je pobjedničko mjesto, a slavili su učitelji Kristina i Ivo. Dobro su se zabavili i natjecatelji i gledatelji, učenici i učitelji, a za kraj razveselila su nas šestorica učenika 6.-8. razreda izvedbom pjesme Za sve moje bivše. Svi su imali riječi pohvale i pozitivne komentare, uz poziv da imamo takvih aktivnosti u školi i češće. Barbara Evaj, knjižničarka

[close]

p. 5

Izlet u Krašograd U srijedu, 30. travnja 2014. g., u 7,00 sati ujutro krenuli smo autobusom na jednodnevni izlet u Zagreb i Bratinu. Kad smo došli u Zagreb, odložili smo stvari i krenuli u Cinestar. U Cinestaru smo gledali Čudnovate zgode šegrta Hlapića. To je bio igrani film i bio je zanimljiv. Nakon kina krenuli smo u selo Bratinu blizu Zagreba, u Eko park Kraš. Tamo smo se prvo upoznali s tetama i išli jesti. Poslije toga su nas tete izvele van saditi nektarinu, a na nektarini je pisalo OŠ Slavka Kolara. Kasnije smo išli u disko vlakić, a onda smo mijesili tijesto i išli oprati ruke. Nakon toga išli smo na ručak, a poslije ručka u čamac. Poslijepodne smo išli šetati i musti mehaničku kravu. Ja sam izmuzla 400 ml mlijeka. Poslije toga smo igrali igru Lov na Bananka u kojoj sam ja bila pobjednica. Nakon toga smo vrtjeli kolo sreće, jahali mehaničke životinje i na kraju smo tražili blago koje je pronašao naš prijatelj Gabrijel. On je bio dobar i podijelio nam Čoksu. Sretno smo se vratili kući. Voljela bih da ponovo idemo tamo na izlet i da vidimo koliko je naša nektarina izrasla. Eva Mihaljević, 1.r. PŠ Palešnik Terenska nastava u Virovitici Terenska nastava učenika RN ostvarena je 4. prosinca 2013. u Virovitici. Cilj je bio omogućivanje stjecanja znanja na zoran način o prošlosti i povijesti grada Virovitice, njezinim kulturno -povijesnim spomenicima i ustanovama kao i spoznavanje važnosti kulturno-umjetničkih institucija u svakidašnjem životu. U jutarnjim satima krenuli smo iz Hercegovca prema Virovitici. Po dolasku uputili smo se u Kazalište Virovitica gdje smo gledali prekrasnu kazališnu predstavu „Snježna kraljica“. Nakon predstave prošetali smo gradom i stigli do Franjevačkog samostana u kojem su nas lijepo dočekali i smjestili te održali kratko predavanje o samostanu i životu u samostanu. Razgledavali sve prostorije i razne njihove sadržaje, a nakon samostana smo obišli i crkvu sv. Roka koja je veoma lijepo i bogato uređena. Zatim smo krenuli u Muzej grada Virovitice. Tamo smo saznali puno toga o prošlosti i povijesti grada Virovitice, kao i o Domovinskom ratu. U poslijepodnevnim satima uputili smo se u posjet Gradskoj knjižnici i čitaonici. Svi smo bili oduševljeni jer je to jedna od najljepših koje smo do sada vidjeli. Tim posjetom naša terenska nastava je završila. Svi su predviđeni sadržaji bili u potpunosti realizirani, a mi smo se svi zadovoljni vratili u Hercegovac. Romana Bukač-Šegavac, učiteljica Izlet na otok Krk 30. svibnja, mi, učenici PN sa svojim razrednicima uputili smo se autobusima na otok Krk. Svi smo bili uzbuđeni putem. Krenuli smo vrlo rano, u 6,00 sati, kako bismo stigli obići planirano. Dok smo čekali brod za otočić Košljun, razgledali Terenska nastava u Zagrebu Terenska nastava jedan je od oblika izvođenja nastave koja potiče intelektualnu radoznalost (otkrivanje, istraživanje, stvaranje…). Također utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Glavni ciljevi terenske nastave su učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, upoznavanje učenika s prirodnom i kulturnom baštinom, utjecajima na okolinu i dr. Uz plan i program terenske nastave sastavili smo umne mape za svaki razredni odjel. Tako smo se 4. prosinca 2013. uputili na terensku nastavu u Zagreb. Krenuli smo u ranim jutarnjim satima jer smo u 9,00 sati imali dogovoren obilazak ZOO vrta s edukacijama za učenike. Moram istaknuti da je događaj s edukacije učenicima ostao posebno dojmljiv, mogućnost diranja zmije. Bilo je onih hrabrih i manje hrabrih, ali ovakvo iskustvo se ne propušta. Nakon ZOO vrta odgledali smo prekrasnu predstavu „Debela“ u kazalištu Mala scena. Ostatak vremena smo grad Krk, njegove znamenitosti i rivu. Vodič nam je ispričao puno toga o njegovoj povijesti. Na Košljunu smo posjetili samostan, crkvu te izložbene prostore. Tamo smo vidjeli mnogo čuda kao što je koža zmije dugačke 10 metara i janje s dvije glave. Nalazilo se tamo i mnogo posuđa te nakit srednjeg vijeka. Nakon razgledavanja je već bilo vrijeme za ručak. Punih trbuha posjetili smo Jurandvor, odnosno crkvu sv Lucije. Saznali smo sve pojedinosti i zanimljivosti o Bašćanskoj ploči, našem vrlo važnom spomeniku. Cijelo popodne svi hrabri su uživali u kupanju, a oni manje hrabri u šetnji i razgledavanju Baške. Umorni, ali oduševljeni novim saznanjima, vratili smo se u Hercegovac u kasnim satima. Domagoj Marinković, 5.a proveli smo u šetnji gradom gdje smo obišli i Zagrebačku katedralu. Pješice smo došli do Tehničkog muzeja gdje smo u skupinama obilazili muzej i Planetarij. Vratili smo se u večernjim satima. Iako umorni, učenici su oduševljeni ovakvim oblikom nastave i kada bi bila svaki dan s radošću bi dolazili u školu. Blaženka Šantalab, učiteljica

[close]

p. 6

Kao i svake školske godine, učenici pod vodstvom svojih mentora ostvarili su brojne uspjehe. Državna razina 13. listopada 2013. održana je državna smotra Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje u Labinu. Krušne proizvode te eko i etno predmete izlagali su učenici učeničke zadruge Lara Bogdan, Filip Šegavac i Lucija Petreković. Njihova voditeljica bila je ravnateljica Vera Obrovac. Na 56. natjecanju mladih tehničara 2. - 4. travnja 2014., u kategoriji Graditeljstvo, Josip Gelenčir (6.r.) predstavljao je našu školu u Primoštenu na državnoj razini natjecanja pod vodstvom nastavnice Svjetlane Sokolić. Na Državnoj poluzavršnici u krosu, u Kutini 4. travnja 2014., sudjelovale su učenice 6.-8. r., a učenice 5. i 6. r. sudjelovale su na atletskoj poluzavršnici u Zagrebu 15. svibnja 2014. Voditelj sportskih aktivnosti je nastavnik Josip Arefijev. Daruvaru. Na Županijskom susretu bili su najbolji te su predloženi za Državni susret LiDraNo 2014. Nažalost, nisu bili izabrani i pozvani u Primošten, ali su i dalje bili sretni i ponosni zbog svog uspjeha. Možda ćemo imati više sreće sljedeće godine pa ipak završimo, na željno čekanom, Državnom susretu. Osim grupnog nastupa na Županijskom LiDraNu s literarnim radom sudjelovala je učenica Marina Duk (8.r.) pod vodstvom nastavnice Nikoline Zadravec. Pod vodstvom učiteljice RN Silvije Arland na Županijskom natjecanju iz Matematike 18. veljače 2014. sudjelovala je Vanessa Beki (4.r.) te osvojila 5. mjesto. Osim na navedenim natjecanjima, gdje su učenici postigli zapažene rezultate, sudjelovali su i na:  33. krosu u Daruvaru 20. rujna 2013.  Natjecanju u čitanju naglas koje je organizirano povodom Mjeseca hrvatske knjige  Županijskom krosu u ŠRC „Kukavica“ 17. listopada 2013.  Županijskom natjecanju u šahu 17. prosinca 2013.  Međuopćinskom (17. siječnja 2013.) i Županijskom (24. siječnja 2014.) natjecanju u stolnom tenisu  Županijskom natjecanju iz Vjeronauka 24. siječnja 2014.  Međuopćinskom natjecanju u rukometu (M i Ž) 28. siječnja i 3. veljače 2014. Županijska razina Učenici dramskog stvaralaštva predmetne nastave, bili su: L. Bogdan, A. Bubulj, A. Delač, I. Havranek, J. Marenić, T. Pokopac, F. Šegavac i L. Vuksanović. Ove školske godine su postigli zapažen uspjeh scenskom igrom „Riječi“. Na Međuopćinskom susretu LiDraNo 2014. predloženi su na Županijski susret LiDraNo 2014. u  LIK-u – Smotri likovnog stvaralaštva u veljači 2014.  Međuopćinskom natjecanju u nogometu 7. ožujka 2014.  Međuškolskom književnom kvizu za 5. r. 2. travnja 2014. Uredništvo

[close]

p. 7

Povjesničari Geografi U našoj školi po drugi puta za redom, održano je Županijsko natjecanje iz Povijesti na kojem je sudjelovalo 10 učenika sedmoga razreda te 9 učenika osmoga razreda iz osnovnih škola Bjelovarsko-bilogorske županije. U pratnji učenika bilo je 10 profesora i profesorica Povijesti. Rezultati su bili sljedeći:  1. mjesto u kategoriji sedmih razreda osvojio je Josip Imbrišak iz Ivanske s ukupno 49 bodova.  1. mjesto u kategoriji osmih razreda osvojila je Magdalena Magdić iz IV. OŠ Bjelovar s ukupno 45 bodova.  Jakov Marenić, učenik sedmoga razreda naše škole osvojio je 2. mjesto. Darko Deželić, prof. I ove nastavne godine održavala se dodatna nastava Geografije koju je pohađalo ukupno 10 učenika i učenica 5. i 6. razreda. Učenici su svoja znanja produbljivali čitajući stručnu literaturu i pregledavajući web stranice, DVD-e i VHS kasete gdje su nalazili podatke iz područja njihova interesa. Najbolji rezultat postigao je učenik 6. razreda Josip Gelenčir osvojivši 1. mjesto na Školskom natjecanju. Nažalost, zbog bolesti nije mogao nastupiti na Županijskom natjecanju u Daruvaru, 6. ožujka 2014. godine. Darko Deželić, prof. Mladi voćari U PŠ Ladislav je 2005. godine zasađen voćnjak. Posađeno je 46 sadnica starinskih sorti voćaka. Najviše ima starih sorti jabuka koje su veoma pogodne za uzgoj jer su otporne na bolesti pa nije potrebno prekomjerno koristiti kemijska sredstva za zaštitu. Ove godine već smo ubrali plodove trešanja i šljiva ringlovki, a posebno su dobro rodile jabuke što se vidi na fotografiji. Osim učenika i učiteljice, u radu nam pomaže domar Janko i naša čistačica Marija. Hvala im puno. Iva Žunac, učiteljica Novosti iz web tima Web tim je veoma zabavna i poučna izvannastavna aktivnost koju vodi učiteljica Blaženka Šantalab. Dio web tima postao sam u šestom razredu, a u njega sam se uključio u želji da isprobam različite računalne programe. Sada sam učenik osmog razreda i u web timu sam zadnju godinu. Ove godine na web stranici škole unijeli smo nekoliko promjena, a jedna od njih je bila i moja ideja da radimo web kalendar tjedna. Kako smo htjeli da to bude nešto drugačije odlučili smo se za web 2.0 alat kojeg smo već ranije koristili i u izradi radova na nastavi Informatike i u nacionalnoj kampanji „Sigurniji Internet za djecu i mlade“. Glogster je virtualni multimedijalni poster kojeg sami uređujemo nakon što se prijavimo na stranici www.glogster.com. On radi na principu „umetanja“ raznih slika, pozadina, oblačića, okvira i dr. koji su već ponuđeni samim alatom. Postoje mogućnosti dodavanja videa, glazbe ili poveznica na druge dokumente. Ako se potrudimo, može postati jako zanimljiv i koristan te vizualno jako lijep. Ovu školsku godinu to mi je bio glavni zadatak u web timu kojeg sam svaki tjedan vrlo uspješno odrađivao. Drago mi je što sam tri godine sudjelovao u web timu jer će mi sve što smo radili i naučili ostati u lijepom sjećanju. Glogster-kalendar od 9. do 15. lipnja Marko Čavlović, 8. b

[close]

p. 8

Dramsko stvaralaštvo U školskoj 2013./2014. godini u dramskorecitatorskoj družini učenika razredne nastave bilo je 13 učenika. U dramskom stvaralaštvu učenika predmetne nastave bilo je osmero učenika 7. razreda. Svi su bili veoma aktivni i zainteresirani za rad. učenici RN-e još su prikazali i novu scensku igru „Ljeto i more“. Bila je ovo još jedna uspješna školska godina, puna veselja, zaigranosti i smijeha. Vjerujemo i nadamo se da će tako biti i u budućnosti. Kao i svake školske godine, vrijedno smo se pripremali za razne nastupe i priredbe. Na Božićnoj priredbi učenici dramsko-recitatorske družine razredne nastave predstavili su se scenskim igrama, igrokazima i individualnim recitacijama. Učenici predmetne nastave su uprizorili recital „Božić“. Priredba je bila uspješna. Nakon realiziranog Školskog susreta LiDraNo 2014., na Međuopćinskom susretu LiDraNo 2014., u Garešnici, učenici razredne nastave izveli su scensku igru „Cure i dečki“, a Jana Marenić i Luka Banas su imali pojedinačne nastupe. Svi su bili veoma uspješni i pohvaljeni. Učenici dramskog stvaralaštva predmetne nastave predstavili su se scenskom igrom „Riječi“, kojom su postigli zapažen uspjeh te bili pozvani na Županijski susret LiDraNo 2014., koji se održao u Daruvaru. Lucija Vuksanović je govorila pjesmu Ratka Zvrke „Tvoja staza“. Također bila pohvaljena i na dostojanstven način predstavila našu školu. Pred kraj školske godine, 21. svibnja 2014., na priredbi povodom Dana škole, učenici su prikazali sve ostvaraje s kojima su nastupili na LiDraNu, a Voditeljica Romana Bukač-Šegavac Mladi tamburaši, folklorašice i najmlađi folklorašići U Tamburaškoj sekciji naše škole sviraju učenici od 5. do 8.r. Naš voditelj je učitelj Želimir Matić. U sastavu sviraju 4 prima, 4 brača, bugarija i bas. Na repertoaru imamo oko dvadesetak pjesama. Ove školske godine svirali samo u prosincu na Božićnoj priredbi, u veljači, na Danu općine i na priredbi koju smo upriličili za Valentinovo te naravno, na kulturno-umjetničkom programu povodom Dana škole, u svibnju. Na Božićnoj priredbi i priredbi za Dan škole svirali smo nekoliko pjesama mladim folklorašicama koje su plesale zavičajne plesove i kola. Na priredbama je sudjelovala i mala folklorna skupina, učenika RN-e. Oni su se predstavili dječjim igrama s pjevanjem, plesom i običajima vezanim uz naš kraj. Starija folklorna skupina broji 18 , a mala 15 članova. Voditeljica obje folklorne skupine je učiteljica Mirela Dvožak Glavač. Vjerujem da ćemo i ubuduće marljivo vježbati i svirati te vjerno pratiti rasplesane folkloraše i folklorašice. Filip Šegavac, 7.r.

[close]

p. 9

MALI ZNANSTVENICI učenici petog i šestog razreda Mi još ne učimo Kemiju, Fiziku i Biologiju, ali volimo eksperimentirati. U televizijskim emisijama i časopisima zapazili smo mnoge jednostavne pokuse koje izvodimo kod kuće i u našoj učionici Kemije i Biologije na satovima dodatne nastave Prirode. Kemikalije pronalazimo u kuhinji, kupaonici, garaži… kapnula sam malo sapunice čiji su mjehurići pomicali boju na mlijeku. Nastao je lijepi spektar boja. Eva Kamber Bartolović, 5. b LIMUNSKA KISELINA PROVODI ELEKTRIČNU STRUJU PRIPREMIO SAM: 4 polovice limuna, bakrene žice, cinkove i bakrene pločice, žaruljice OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: U polovice limuna utisnuo sam bakrene i cinkove pločice te ih spojio bakrenim žicama. Tako je nastao strujni krug. LED dioda u strujnom krugu je zasvijetlila. ZAKLJUČAK: Limunska kiselina je elektrolitna otopina, dakle provodi električnu struju. Deni Bagara, 5.b “Privucite pozornost čitatelja zanimljivom rečenicom ili citatom na ovome mjestu.” REAKCIJA SODE BIKARBONE I LIMUNSKE KISELINE PRIPREMIO SAM: Erlenmayerovu tikvicu, octenu kiselinu, limunsku kiselinu, sodu bikarbonu, rukavicu, žličice OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: U tikvicu sam ulio malo alkoholnog octa, a na grlo tikvice gumicom učvrstio gumenu rukavicu u koju sam stavio smjesu sode bikarbone i limunske kiseline. Istresao sam sadržaj tikvice u ocat. Došlo je do kemijske reakcije u kojoj je nastalo mnogo plina koji je napunio rukavicu. Kasnije smo dokazali da je to plin ugljikov dioksid koji gasi plamen. Domagoj Šmidt, 6. r. Domagoj jako voli Kemiju, promatra tvari i njihove reakcije, izvodi pokuse. Zato naša nastavnica Kemije Marija Bačak kaže da je Domagoj naš Vladimir Prelog, dobitnik Nobelovne nagrade za kemiju. POVEĆALO - LASER PRIPREMIO SAM: povećalo, crni flomaster, papir OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: Povećalom sam fokusirao sunčevu svjetlost u obliku točke veličine graška. Nakon nekoliko sekundi pojavio se dim, a papir je počeo gorjeti. ZAKLJUČAK: Povećalo sakuplja sunčevu svjetlost dok ono ne postane toliko jako da stvara temperature dovoljne za paljenje papira. Na tom principu rade laseri. Deni Bagara, 5. b SPEKTAR BOJA PRIPREMILA SAM: plastični tanjur, štapiće za uši, mlijeko, prehrambene boje, sapunicu OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: U posudu s mlijekom sam stavila nekoliko kapi prehrambene boje koja se zadržala na površini mlijeka. Na vatu štapića za uši Lucija Petreković, 6. r. MODEL APARATA ZA GAŠENJE POŽARA PRIPREMILI SMO: male plastične boce od mineralne vode, staklene i plastične cjevčice, injekcijsku štrcaljku, ocat i sodu bikarbonu OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: Izbušili smo čep plastične boce i učvrstili injekcijsku štrcaljku napunjenu alkoholnim octom. U plastičnu bocu smo stavili malo sode bikarbone. Josip je od štapića za ražnjiće «naložio» vatru u porculanskoj zdjelici. Kada je ocat počeo reagirati sa sodom bikarbonom, nastao je plin koji je ugasio požar u zdjelici. Pomoću vapnene vode smo dokazali da je to plin ugljikov dioksid koji gasi plamen. Tajana i Davor Jurčević, Domagoj Šmidt i Josip Gelenčir, 6. r.

[close]

p. 10

JAJE U BOCI PRIPREMIO SAM: staklenu bocu od gustog soka 1l, malo sapuna, meko kuhano jaje, papir, šibice OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: Sapunom sam premazao unutarnje grlo boce. Zapalio sam komadić papira, spustio ga u bocu i na grlo stavio kuhano jaje. Jaje je prošlo kroz usko grlo boce. ZAKLJUČAK: Gorenjem papira zrak u boci se zagrijao. Topao zrak je rjeđi. Gustoća toplog zraka je manja kao i tlak, i zato je jaje ušlo u bocu. Ivica Ljevar, 5.a POKUSI S LEDOM I SNIJEGOM PRIPREMILA SAM: posude sa snijegom i ledom, termometre, kuhinjsku sol OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: Izmjerili smo temperature vode, snijega, leda. Temperatura vode je 18°C, snijega i leda 0°C, a smjese snijega i kuhinjske soli bila je – 20°C. Konačno smo saznali zašto se zimi ceste posipavaju solju. Smjesa snijega i soli snižava temperaturu ledišta. Karla Laznicki, 6. r. NEVIDLJIVO PISMO PRIPREMILA SAM: posudu, kist, papir, gusti sok, sodu bikarbonu OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: U posudi sam pripremila smjesu jedne žličice sode bikarbone i jedne žličice vode. Kistom sam napisala tekst na papiru i osušila. Tekst sam premazala gustim sokom. Ubrzo je moje nevidljivo pismo postalo vidljivo. Sok je obojio samo dio papira gdje je bila soda bikarbona. Petra Horak, 5.a NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE AFRIČKE LJUBIČICE PRIPREMILI SMO: staklenke, vodu, foliju, ugljen, listove afričke ljubičice OPIS I ZAPAŽANJA: Listove ljubičice smo odrezali koso da bi se bolje razvili korjenčići te stavili u male staklenke s vodom i ugljenom kroz rupice na foliji. Ugljen stavljamo da bi upio neugodne mirise i bakterije koje bi nastale dužim stajanjem vode. Nakon nekoliko dana počeli su se razvijati tanki blijedi korjenčići. Tada smo mlade ljubičice posadili u posude sa zemljom. Ovo ukrasno bilje uvijek zalijevamo dodavanjem vode u podmetač, a ne izravno na list. Dea Cindrić i Josipa Klobučar, 5. r. GUMENO JAJE PRIPREMIO SAM: čašu, ocat, jaje OPIS POKUSA I ZAPAŽANJA: Stavio sam svježe kokošje jaje u ocat. Odmah su se pojavili mjehurići, a to je znak da je nastao neki plin. Mjehurići plina su okretali jaje. Nakon određenog vremena nestala je ljuska jajeta. Octena kiselina je reagirala s vapnenom ljuskom, a bjelanjak jajeta se zgrušao. Jaje je izgledalo kao da je od gume. Mario Šinko, 5.b Mario je izjavio: Nastavnice, molim vas, recite svima u zbornici kako sam ja dobar, vrijedan i pametan… A nastavnica je rekla: Bravo, Mario!

[close]

p. 11

Hrvatski književnik Slavko Kolar rodio se 1. prosinca 1891. godine u malom moslavačkom selu Palešniku kraj Garešnice. Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu gdje mu je otac bio učitelj. Prva dva razreda osnovne škole pohađao je u Garešnici, a treći i četvrti u Čazmi gdje su 1900. preselili zbog očevog premještaja. Bio je slabašan dječak pa su ga nazivali "slabi i nejaki Slavko". Daljnje (srednjoškolsko) obrazovanje nastavlja u bjelovarskoj gimnaziji, a 1904. prelazi u zagrebačku Gornjogradsku klasičnu gimnaziju. T i j e k o m cijelog gimnazijskog školovanja postizao je slab uspjeh. Zbog jedinica iz Matematike i Povijesti pao je šesti razred. Uzrok padu bili su njegovi veliki interesi za književnost i pisanje. U školi je napisao svoje prve priče. Nakon mature, koju je položio u gimnaziji u Zagrebu, upisuje Više gospodarsko učilište u Križevcima gdje je poboljšao uspjeh što daje naslutiti da je odabrao sebi primjereno zanimanje. Uz studij agronomije, Kolar je imao mnogo književnih planova. Objavio je do tada nekoliko kratkih priča, a po sjećanju njegovih prijatelja, stalno je pisao, čitao, bilježio te stvarao skice svojih književnih tema i motiva. Završivši školu, radio je u Božjakovini, Petrinji, Požegi, Hruševcu i Zagrebu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata surađuje s antifašističkim pokretom jer se nije slagao s ustaškim režimom, a kako bi to i pokazao, istupio je iz Društva hrvatskih književnika. 1945. je uhapšen kao narodni neprijatelj, ali je pušten na račun svojih partizanskih veza. Ženio se dva puta. Prva žena, Štefica, umrla je nakon tri godine braka zbog bolesti, nakon čega je duže vrijeme žalovao, a koju je opisao kao lik Janice Labudan u noveli Breza. Drugom ženom, Milkom, oženio se 1929. Ni iz jednog braka nije imao djece, ali je imao izvanbračnog sina, Vladimira, kojeg je dobio u mlađim danima i kojeg je tek dvadeset godina kasnije zakonito priznao. Poslije rata preselio se u Zagreb i tek nakon umirovljenja posvećuje se književnome radu onako kako je oduvijek želio. Shrvan teškom bolešću, umro je u Zagrebu 15. rujna 1963. U hrvatskoj književnosti je bilo relativno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog viđenja određenih društvenih zbivanja. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara i ne može se govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava. Književne teme i motive crpio je iz osobnih i burnih događaja hrvatskog društva i države, ali i iz svakodnevnih situacija hrvatskoga sela s kojim je bio povezan kao agronom. Kolar je prvenstveno pisac pripovijesti, novela. P r i č a k r a t k o , Ulomak iz filma Svoga tela zaokruženo. I kada im gospodar se smije, on suosjeća sa svojim likovima i uvijek im pristupa humano. Od 1950-tih pisao je za djecu. Nije prvi put ni u svjetskoj ni u hrvatskoj književnosti da djela za djecu nastaju kao priče koje su pisci namijenili prvenstveno svojoj djeci. Kolar je tragičnim slučajem izgubio sina Vladimira. Stoga je prigrlio dijete rođeno u logoru u Staroj Gradišci, maloga Dadu, koga je i posinio. Dadi je posvećena knjiga pripovijesti Jurnjava na motoru. Pred kraj života mislio je da će biti zaboravljen kao književnik, no književna ostavština Slavka Kolara nezaobilazna je u hrvatskoj književnosti, baš kao i filmovi snimljeni prema njegovim scenarijima, ali i svi drugi umjetnički izričaji inspirirani njegovim novelama i likovima. Za života je objavio više od stotinu radova. U Sabranim djelima (izdanje Matice hrvatske iz 1970.) se brojkama navodi:  47 pripovjedaka  6 kazališnih djela  4 filmska scenarija  1 televizijski scenarij  12 autobiografskih fragmenata  20 kritika, članaka i prikaza  10 dječjih pripovjedaka  8 agronomskih stručnih radova  30 intervjua, izjava i polemičkih priloga. Uz to je u njegovoj posmrtnoj ostavštini pronađeno dosta neobjavljenih materijala. Djela Slavka Kolara dio su osnovnoškolske lektire i danas. 50 godina nakon njegove smrti živo je sjećanje na velikog književnika čije ime s ponosom nosi naša škola. Slavko Kolar ne treba se bojati zaborava.

[close]

p. 12

OŠ Slavka Kolara iz Hercegovca već 43 godine nosi ime velikog hrvatskog književnika i filmskog scenarista. Njegov književni opus nije velik, ali sam Kolar je za njega rekao: „Čaša iz koje pijem nije velika, ali ono što pijem to je moje.“ Iako nevelik, itekako je značajan. Kolar je jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca na strane jezike (francuski, njemački, ruski, češki, talijanski, mađarski, estonski, i indijski), a njegovo najznačajnije djelo Breza, već nakon godinu dana postojanja, uvršteno je u Antologiju tisuću najljepših novela svijeta. Slavko Kolar umro je 15. rujna 1963. – prije točno 50 godina i za našu školu ova je obljetnica od velikoga značenja. Kako bismo je dostojno obilježili, odlučili smo posvetiti joj više vremena i pozornosti od samo jednog dana, stoga smo se cijeli listopad družili s likovima Kolarovih pripovijedaka. Pripovijetke Breza i Jurnjava na motoru uvrštene su u popis lektire i djeca ih čitaju, ali ostale pripovijetke ostaju djeci nepoznate. Stoga smo pokrenuli projekt kojim smo oživjeli čitanje upravo tih pripovjedaka. U listopadu se čitalo u knjižnici, na satovima Hrvatskoga jezika, na satovima razrednika, pa čak i pod odmorima. Učenici 5.-8. razreda su nakon čitanja, podijeljeni u skupine, rješavali pripremljene zadatke. Rezultate njihovog zajedničkog rada objavili smo na web stranici škole, a završni dio projekta upriličili smo 15. studenoga kvizom. radom učenika i učitelja prije tri godine. Učenici su iz nje pročitali učeničke ostvaraje o Kolaru i njegovim likovima. Povodom Dana škole, 21. svibnja, otvorena je izložba Smijeh kroz suze Slavka Kolara, organizirana u suradnji s Centrom za kulturu Čazma koji je za ovu prigodu ustupio svoje izložbene predmete. Gradski muzej u Čazmi vlasnik je Memorijalne zbirke književnika Slavka Kolara koja je upisana u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Cilj izložbe bilo je prikazati vrijednost ostavštine Slavka Kolara, a izložba je bila otvorena do 3. lipnja. Sudjelovali smo i na natječaju „S Moslavačke gore Kolarove breze mi govore“ koji je prvi puta organizirala Matica hrvatska, ogranak Garešnica. Nagrađeni su radovi Marine Duk „Moj kraj ima četiri lica“ i Filipa Šegavca „Breza“, a pohvaljeni je rad Isabele Havranek. Ovim školski projektom dostojno smo obilježili Kolarovu obljetnicu smrti. Izložba je učenicima približila Kolarovo djetinjstvo i život, kvizom smo pokazali koliko smo upoznali njegova djela, a ujedno smo proslavili ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige i možemo slobodno reći da smo u Kolarovom društvu proskitali dijelovima Lijepe Naše u prošlom stoljeću. Predstavnici svakoga razrednog odjela bili su podijeljeni u četiri skupine po četiri učenika, a skupine su nosile imena Kolarovih likova iz pripovijedaka: Markići, Mirkeci, Rožice i Ljubice. Kviz se sastojao od 25 pitanja različitog tipa, a učenici su svoje odgovore bilježili na papir. Nakon odgovorenih svih 25 pitanja papire s odgovorima predali su članovima povjerenstva koji su ih zatim pregledali. Za to vrijeme knjižničarka je učenicima otkrila točne odgovore i podsjetila na knjigu Svitanja i sutoni: četiri najznačajnija književnika našeg užeg zavičaja –Mato Lovrak, Slavko Kolar, Ivan Dončević i Đuro Sudeta koja je nastala zajedničkim

[close]

p. 13

Moj kraj ima četiri lica Moj kraj meni je oduvijek i suviše poseban. Još od ranog djetinjstva upravo za njega vežu me mnoga sjećanja i osjećaji. Iako uvijek isti, kao da je uvijek drukčiji. Živi, raste, mijenja se… Kao da ima četiri različita lica i svako od tih lica nas zanese i ispuni nekom posebnošću. Sva ta lica imaju mnogo ljepota, otkrivenih i neotkrivenih tajni i tajanstvenih likova koji šeću mojim krajem. Tu raste i jedna breza, drugačija i posebna. I kad god je pogledam, uvijek odiše ljepotom i sjajem, tajnom koja je čini drugačijom. Kad ovuda šećem proljećem, a sunce obasjava nebo, pokraj mene se šire cvjetna brda, okućnice u cvatu, drveće zeleni, voćke su u cvatu. Sve oko mene prekriveno je predivnom, cvjetnom posteljom. Zastanem li samo na trenutak, osim žubora potoka, čija je boja baš kao boja očiju tog proljetnog lica moga kraja, mogu vrlo dobro čuti malene ptice na granama u cvatu što i više nego predivno pjevaju. Pjevaju svim srcem slaveći proljeće moga kraja. Slušajući pažljivo, srcem, uhvatile su me u čaroliju svoga pjeva. Uz to, često dođem i stanem pokraj one breze. Proljećem uvijek lista, zeleni se, baš kao da je i ona sama shvatila da ja dobila priliku novog života. Kad se okrenem da ću otići, učini mi se da čujem šum Janičine haljine… ali ne, to samo vjetar poigrava u mladoj brezinoj krošnji. Novi život se budi i tada moj kraj ima oči onog potoka što žubori, lice je šarenilo, a pjev ptica i ona posebna breza nastanile su se u osmijehu. Nakon proljetnog, moj kraj dobiva ljetno lice. Zapravo, ono odiše u ljepoti sjaja prekrasnog i plavog neba, divnih zelenih nizina s kojima su isprepletena prekrasna polja. Osmijeh ljetnog lica sjaji ispunjen radošću i ljepotom. Ona breza sada je nekako najljepša, prekrivena je gustim plaštem života, radosti i zelenila, zrači čarolijom. Njeni još zeleniji listići igraju se s vjetrom kada zapuše. A poželim li čitati knjigu, znam da će mi ona uvijek biti društvo, pružit će mi hlad dok će na njenoj grani sjediti bijela golubica. Ljetno lice donosi toliko radosti, ljepota, života i čarolije. U mom kraju tada ništa nije usamljeno, predivnom, šarenom poljskom cvijeću pored puta društvo prave različite životinje. U jesen sve dobiva novo ruho, nebo je sada tmurno, pomalo sivkasto. A tako bi se mogle opisati i oči jesenje. Odem do breze i promatram je. Sada se presvukla u haljinu crvene, smeđe i žute boje. To su boje jesenjeg lica. I ponekad, ali samo ponekad, učini mi se da u jutarnjoj magli vidim Janicu… ali ona nestane s pramenovima magle. Šuma pokraj potoka koji u proljeće žubori, podsjeća me na šumu Đure Sudete, na šumu obavijenu tajnama i čarolijom života koji se sprema na počinak. Iako se sada sve ovo možda i čini tužno, jesenje lice donosi i sreću. U voćnjaku, sada je sve još šarenije, ispunjeno mirisima različitih voćaka i uvijek mogu zastati i zasladiti se. Baš u tom šarenilu krije se i osmijeh jesenjeg lica. A zima… zima donosi hladno, bijelo lice. Onaj potok što proljećem žubori, sada je zaleđen, a zima sve uokolo promatra svojim hladnim, modrim očima. Dolje u selu, tom malom meni najposebnijem selu, gdje su se sve kuće stisnule u redu, vlada zimski i radosni božićni ugođaj. Na vratima kuća nalaze se vijenci, a uokolo mnoštvo svjetlucavih lampica raznih boja i poneki snjegović. To novo ruho je osmijeh zime. Sve u selu čini se tako radosno, ali ona breza, inače nasmiješena u proljeće, radosna ljeti, sada se čini tako tužnom i osamljenom. Tužna i usamljena Janica koja uzdiše za svojim Markom na samrtnoj postelji. U tišini zimske noći ponekad mi se učini da pored nje sjedi Mor. Protrnem, ali pomislim kako više nisu osamljeni, kako su možda pronašli nadu. Nadaju se i iščekuju nove radosne dane proljeća i ljeta, da budu dio njih i ponovno sjaje njihovom ljepotom. Sva ova četiri lica moga kraja su posebna, isprepletena tajnama, a svako od tih lica donosi nešto novo, nešto neotkriveno… samo morate dobro gledati. Moj kraj mnogo toga krije, ima svoje tajne i ljepote, a kroz četiri godišnja doba, kroz četiri svoja lica, pruža mnogo. I znam da će sva moja sjećanja, sve otkrivene tajne, svi osjećaji, sve će biti sa mnom gdje god bila. Bit će tu u mojim mislima, u mome srcu. To će biti moje tajno mjesto, moja najbolja kutijica za čuvanje. U nju ću staviti i onu posebnu brezu s kojom sam se srela još u svom najranijem djetinjstvu, koja me na toliko toga podsjeća i zbog koje volim svoj kraj. Bit će sa mnom i u meni. Marina Duk, 8. r. Breza Kako se mijenjaju godišnja doba, tako se mijenja i priroda pa tako i breza. Sada, u zimi, ona je puna snijega i ledenih kapi i tako gola. Kad vjetar zapuše i zanjiše njenim granama, ona je prekrasna. Ljepša je još u proljeće kad prolista na suncu. Na suncu se zeleni njezina krošnja i isparava njezin prekrasan miris. Lišće joj je neobično jer je malo, a ona je velika. Ima ga jako, jako puno i žuto- zelene je boje te izgleda zadivljujuće. One tanke grane su joj savinute prema dolje, a deblje su uspravne. Najuspravnije je njezino vitko i glatko deblo bijele boje. Zbog te njene ljepote ona nije sama. Razne ptice grade gnijezda u njezinoj krošnji, a društvo joj prave i pčele i leptiri. Živo je u krošnji, ali još je življe ispod nje kad se djeca skupe i započne igra. Naša breza ispred škole je jako korisna jer se možemo skriti u njezinu hladovinu i odmarati na klupi od napornog tjelesnog. Htjela bih imati jednu takvu brezu u svom dvorištu, zato što su mi jako lijepe i daju veliku hladovinu. Antea Mihaljević, 3.r. PŠ Palešnik

[close]

p. 14

Breza Zazelenile se šume na Moslavačkoj gori. Raspjevala se polja i livade, procvjetali voćnjaci i zamirisali jorgovani. Jutro je. Sunce pozdravlja dan. Svjetlucaju kapi rose. Svaka travka i svaki cvijet okrunjen je biserjem. I ptice su krenule Suncu u pohode. Ljube se u letu i poljupce nose daljinama. Stojim na proplanku i uživam u neizmjernoj ljepoti. Divim se čudesnoj prirodi. U daljini na obroncima Moslavačke gore, na vjetru trepere zlatnim dukatima Kolarove breze. Bijeli se njihova kora poput snijega. Djeluju mi vitko, nježno i elegantno. Raskošne grane zlatom su okićene, a vjetar ih blago češlja kao zlatnu kosu. Trepere breze tajanstvenim šumom kao da mi govore. Šapuću o ljepoti prekrasne prirode, o zelenoj Moslavačkoj gori, o ljudima iz davne prošlosti… Govore mi breze o raznim pjesnicima, književnicima, o njihovim djelima, postignućima, o prošlim vremenima i o beskrajnom trajanju. Noću, kad Sunce zađe, u večeri snene, slušam kako mi breze pjevaju: „Kada Sunce sklopi oči, zaspe svaki cvijet. Priroda nam šapće tiho- ljubi ovaj svijet! A u zoru novog dana sunce opet sja, priroda se budi sretna, nama najljepša. Kolarove breze miluju me svaki dan, zato nam je život radostan. S njihovom dobrotom svaki dan se družimo, pod njihovom krošnjom potajno se ljubimo. Mi smo djeca vesela, priroda je nama najdraža!“ S glazbom vjetra i ptičjim pjevom, tješe se i nadaju Kolarove breze da će se njihova pjesma čuti zauvijek. Filip Šegavac, 7. r. Tijekom provođenja projekta učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost Web tim izrađivali su igrice, prezentacije, kvizove o Slavku Kolaru i objavljivali na web stranici škole. Sve se može vidjeti na web stranici naše škole pod kategorijom Školski projekti - 50 godina smrti Slavka Kolara.

[close]

p. 15

Dodatna nastava iz Prirode 6. razred Dodatnu nastavu iz Prirode pohađali smo: Domagoj Šmidt, Josip Gelenčir, Davor i Tajana Jurčević, Anita Jurčić, Patricia Stankić, Matea Klarić, Lucija Petreković, Karla Laznicki i ja, Marinela Kanjuh. Posebno nam je bilo zanimljivo mikroskopiranje. Pripremali smo mikroskopske preparate, promatrali i crtali. MIKROSKOPIRALI SMO: škrobna zrnca, polen, alge, vodu iz školskog ribnjaka, bakterije iz sijena, plijesan, korjenove dlačice, kruh i mnogo drugih zanimljivih preparata. Vršili smo analizu vode i tla s raznih lokacija, ispitivali njihovu kiselost i lužnatost. Posebno predavanje za nas je pripremila gospođa Jadranka Berić, diplomirani ing. agronomije iz Poljoprivredno savjetodavne službe. Govorila nam je o lisnim ušima i biološkoj zaštiti u uzgoju povrća i voća. Marinela Kanjuh, 6. r. Tehnička kultura Zahvaljujući Ministarstvu poduzetništva i obrta te njihovom programu „Poduzetnički impuls“ naša škola je kupila 3 UNIMAT stroja. Unimat strojevi služe za obradu drveta. veliko znanje te može biti vrlo opasno za zdravlje učenika posebice kada se govori i radnjama brušenja ili bušenja samog stakla. Rad učenika sa staklom omogućuje savladavanje općenitih radnji poput organizacije postupka kod proizvodnje vlastitog proizvoda, promišljanje realizacije od razvijanja ideje do njenog potpunog ostvarenja kroz gotov, funkcionalan i upotrebljiv proizvod. Obzirom kako je riječ o otpadnom staklu, ekološku stranu samog projekta ne treba posebno naglašavati tim više što je moguće iskoristiti svaku vrstu stakla bez obzira na porijeklo i njegovu prijašnju namjenu. Iskoristivost odbačenih sirovina te njihovo pretvaranje u novi funkcionalni predmet razvija svijest učenika o ekološkom očuvanju prirode te razboritom iskorištavanju sirovine stakla bez obzira o njegovoj količini. Zamjenjuju luk i pilicu, ali imaju i brojne druge funkcije kao npr. tokarenje. Potpuno su sigurni za rad. Unimat strojevima učenici su izrađivali ukrase za bor, okvire za slike, kutije za sitnice i slično. Proizvodi su služili za ukrašavanje prostora škole i za prodaju. Radeći Unimat strojevima, djeca razvijaju, prije svega, svoju kreativnost i samostalnost u radu. Svjetlana Sokolić, učiteljica Tehničke kulture Rad učenika sa staklom Učenici osnovne škole Slavka Kolara iz Hercegovca već približno pet godina vrlo zainteresirano obrađuju otpadno staklo postupkom fuzije. Odbačeno prozorsko staklo, bačene boce, automobilsko ili kaljeno staklo pretvaraju u korisne i lijepe predmete poput posuda ili zidnih satova. Rad sa staklom zahtijeva Cilj naše škole nije samo naučiti učenike radu sa staklom, već kroz taj primjer približiti mogućnost vlastitog rada nakon završetka školovanja, bilo kao povremeno zanimanje ili kao profesionalnu orijentaciju, bez obzira o kakvoj vrsti djelatnosti bila riječ. Zdravko Damjanović, učitelj Likovne kulture

[close]

Comments

no comments yet